Veleučilište u Karlovcu bilo je domaćin 2. znanstveno-stručnog
skupa s međunarodnim sudjelovanjem “Priroda i divljač”, koji se
ove godine bavio tematikom stranih vrsta i lovstva. Skup se
održao u organizaciji Veleučilišta u Karlovcu (odjela Lovstva i
zaštite prirode) i Udruge diplomiranih studenata Veleučilišta u
Karlovcu – “Alumni Vuka”, dok su suorganizatori skupa bili
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski
veterinarski institut, Hrvatski šumarski institut, Hrvatski
lovački savez, Forst Eibenstein HR hunting & forest
d.o.o. i Oikon d.o.o. Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo
poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Na skupu je kratka izlaganja održalo 13 predavača, redom iz
relevantnih institucija i organizacija koje se dotiču upravo
tematike stranih vrsta. Tako su svoja izlaganja,
osim domaćih stručnjaka Veleučilišta u Karlovcu, imali i
stručnjaci iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP),
Ministarstva zaštite okoliša i energetike, JU Maksimir, Hrvatskog
centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatskog šumarskog
instituta, Hrvatskog veterinarskog instituta, udruge Biom,
Agronomskog te Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na
skupu su sudjelovali i stručnjaci sa Šumarskog instituta
Republike Slovenije te Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu
koji su dali pregled statusa i upravljanja stranim vrstama u
svojim državama.
Cilj skupa bila je interdisciplinarna razmjena znanja između
domaćih i stranih stručnjaka, te olakšavanje transfera
znanja između obrazovnih i znanstvenih institucija,
odgovornih upravnih tijela, javnih ustanova, civilnog
sektora i stručnjaka. Posebnost skupa bila je i panel rasprava na
kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede
(MP), Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), Hrvatske
agencije za okoliš i prirodu (HAOP) te Federacije europskih
lovačkih organizacija (FACE).
Raspravljalo se o potrebi za jasnijim definiranjem pojmova kada
se barata terminologijom stranih vrsta te učinkovitijem načinu
prijenosa informacija između sektora zaštite prirode i lovstva.
Naglašeno je kako su strane vrste nepoželjne kako za sektor
lovstva tako i za sektor zaštite prirode pa ne bi trebalo biti
dvojbi oko pristupa rješavanju ovakve problematike. Iako je uloga
lova prepoznata u kontroli i iskorjenjivanju nekih stranih vrsta,
često lovci nemaju motivaciju za aktivno sudjelovanje u njihovom
suzbijanju. Razlozi dijelom leže i u neprihvaćanju lovaca od
strane šire javnosti, bez obzira na argumente struke, što u
lovačkim krugovima uzrokuje otpor prema suradnji i prihvaćanju
novih znanja. Pri tome je i edukacija lovaca od velikog značaja
budući da oni zaista mnogo vremena provode u prirodi, ali
nisu educirani o problematici stranih vrsta. Zbog toga je
potrebno razviti učinkoviti sustav dojave o prisutnosti strane
vrste, u čemu može pomoći i suvremena tehnologija (dojava putem
mobilnih aplikacija).
Problematičan je i nedostatak komunikacije između sektora lovstva
i zaštite prirode što u konačnici onemogućuje dogovor i
konkretnije aktivnosti. Isto tako, strane vrste ne poznaju
granice, pa bez suradnje između susjednih zemalja nema ni
pozitivnih pomaka ni rezultata. Također, i neusuglašenost oko
zakonodavstva predstavlja kamen spoticanja. Zakonski okvir nameće
veliku količinu birokracije što bitno usporava djelovanje na
suzbijanju širenja invazivnih vrsta čime one dobivaju (još)
prostora i vremena za svoje invazivno djelovanje.
KAportal.hr