Je li Razvojna agencija nepotrebna? 17 općina i grad Duga Resa izašli iz suvlasništva, moraju ulagati a ne dobivaju ništa

Bez rasprave županijskih vijećnika, pa i onih iz Duge Rese, tek uz primjedbu Željka Lipošćaka (HDZ) da neki izlaze iz Razvojne agencija kad ona može pružiti najbolje, Županijska skupština odlučila je da Županija preuzme vlasnički udio u Karli koji je do sad imao Grad Duga Resa.

Osmišljena radi uhljebljavanja? 

Duga Resa tako, baš kao i 17 općina u županiji, više nije suvlasnik Razvojne agencije Karla, već je to Karlovačka županija, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj, redom gradovi u kojima je na vlasti HDZ. Podsjetimo, bivša SDP-ova vlast u Ozlju nije namjeravala pristupiti agenciji zbog načela “tko ne bude u Agenciji neće moći kandidirati projekte”. Nadalje, u oporbi i dalje prevladava mišljenje da je Karla osmišljena uglavnom da se u njoj uhljebe HDZ-ovci.

Ne mogu plaćati obveze

Podsjetimo, Dugorešani su, donoseći odluku o izlasku iz RA, zaključili da premalo dobivaju u odnosu na ono što ulažu jer su, kao vlasnici 4,25 posto udjela, godišnje Agenciji davali 63.000 kuna. Izlazak iz suvlasništva i druge jedinice lokalne samouprave obrazlagale su novcem – nisu ga imale za plaćanje svojih obveza prema Karli, koje su lani iznosile od 4.305 kuna za Ribnik do 37.832 kune za Vojnić.

– Bili smo jedina županijska razvojna agencija kojoj su osnivači bile sve jedinice lokalne samouprave, nitko drugi nije imao takav, najdemokratskiji model. No, nije moglo tako funkcionirati. Manje jedinice lokalne samouprave teško se, pa i financijski, mogu nositi s projektima iz strukturnih fondova. Moraju imati novac da bi u projektu, ako ga dobiju, mogli participirati i ljude koji na njima mogu raditi. S Karlovcem smo zato i postigli uspjeh, kazao nam je direktor Karle Viktor Šegrt.

Na spomenute tvrdnje da jedinice lokalne samouprave premalo dobivaju od Agencije a za nju puno izdvajaju, odgovara da u ovom slučaju kratkoročna računica ne funkcionira.

Profitirao jedino Karlovac

– Ako Karlovac za Agenciju godišnje izdvaja oko 400.000 kuna, za dva milijuna kuna je nakon 4-5 godina preko Razvojne agencije došao do najboljeg projekta u turizmu iz strukturnih fondova koji je vrijedan 40 milijuna kuna, KAquariuma! Razvojna agencija, ako jedinica lokalne samouprave to zna iskoristiti, je najbolji alat za operativnu provedbu dijela vlastitih projekata, promociju, umrežavanje i povlačenje novca s nacionalne i europske razine u svim segmentima, ustvrdio je Šegrt.

Prihod tek 100 tisuća kuna

Karla je lani imala ukupan prihod 2,1 milijun kuna, od kojih 1,8 milijuna se odnosilo na donacije osnivača, a primjerice, prihodi od EU projekata, 106.334 kune. U troškovima najveća stavka 1,2 milijuna kuna su troškovi zaposlenih – plaće, doprinosi itd, ne računajući 99.000 kuna za prijevoz, nagrade, dnevnice, kotizacije.

– Da, većina prihoda su donacije jer je Razvojna agencija tu da opslužuje jedinice lokalne samouprave, njima dovlači novac, a ne da sebi generira zaradu. Da na europskim projektima radimo, pokazuje KAquarium od 40 milijuna, RibarKA od 30 milijuna kuna, za koju čekamo početak, a završetkom otvaranje radnih mjesta, strategija prometnog razvoja Karlovačke županije od 3,2 milijuna kuna koja otvara vrata za povlačenje novca za sav promet… Samo projekt KAquariuma opravdava 20 proračunskih godina Karle, zaključio je Šegrt.

KAportal.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest