Treći susret rektora i upravitelja hrvatskih Svetišta i Dan župnoga zajedništva župljana župe BDM Snježne, Karlovac-Dubovac održan je u Nacionalnom svetištu svetoga Josipa 19. rujna 2018. godine kada je svečano proslavljena posveta crkve svetoga Josipa u Karlovcu.
Rektori i upravitelji svetišta prvo su posjetili Aquatiku, akvarij slatkovodne ribe u Karlovcu s kojom Svetište surađuje. Nakon posjeta akvariju u Hodočasničkom domu “Marijan Radanović” održan je okrugli stol na temu “Radosti i teškoće rektora” koji se pokazao vrlo plodonosnim jer je svaki upravitelj Svetišta imao priliku govoriti o zahtjevima i ponudama njegova Svetišta.
DAN ŽUPNOG ZAJEDNIŠTVA
Svako Svetište sa sobom nosi brojne obaveze tako da se ovom susretu odazvalo desetak rektora i upravitelja: rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici preč. Domagoj Matošević, rektor svetišta Gospe od Brze pomoći u Slavonskom Brodu preč. Ivan Lenić, OFM Conv. upravitelj svetišta Majke Milosrđa u Kloštru Ivanićkom fra Robert Ćibarić, OFM Conv. upravitelj svetišta u Molvama fra Zdravko Tuba, upravitelj svetišta Gospe od Čudesa u Oštarijama pop Ante Luketić, upravitelj svetišta Hrvatskih mučenika u Udbini preč Josip Šimatović, OFM Conv. upravitelj prošteništa Svetog Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu fra Roko Bedalov, CM, upravitelj prošteništa Gospe novigradske u Novigradu na Dobri o. Filip Vicić i upravitelj prošteništa Gospe Stenjevečke u zagrebačkom Stenjevcu preč. Vjekoslav Meštrić te domaćin msgr. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetoga Josipa u Karlovcu.
Susret rektora i upravitelja Svetišta završio svečanošću župnog zajedništva, nazvanom Dan župnoga zajedništva u kojem su aktivno sudjelovale brojne župne zajednice. Nakon svete mise uslijedilo je druženje u dvorištu Svetišta obasjano bakljama i svijećama.
SVETIŠTE JE SRASLO S LJUDIMA
Svetu misa je predvodio preč. Ivan Lenić u koncelebraciji s ostalim rektorima i upraviteljima Svetišta te karlovačkim svećenicima predvođenim dekanom preč. Draženom Karačićem.
U svojoj homiliji preč. Lenić govorio je i o svetom Josipu:
– Karlovačko svetište svetog Josipa raste baš kako je rastao i sveti Josip među ljudima i u Crkvi, nenametljivo a ustrajno. Ono daje svoj dragocjeni obol Svetoj obitelji, povijesti spasenja i Crkvi, te postupno zadobiva mjesto koje zaslužuje kao svetište zaštitnika cijeloga našega hrvatskoga naroda i domovine.
Svetu misu obogatio je zbor Nacionalnog svetišta pod ravnanjem s. Blandine Rakarić, FCD i pod orguljskom pratnjom Krešimira Klarića te duhovni glazbeni sastav RiM iz Zagreba i karlovački zbor mladih Agape pod vodstvom vjeroučitelja Matije Milošića.
SVJEDOČANSTVO ZLATKA KRZNARIĆA
Uslijedilo je svjedočanstvo Zlatka Krznarića, vozača kamiona, supruga i oca petero djece iz Čakovca koji je unatoč teškoj situaciji brojnih dugova i prometne nesreće u kojoj je ostao bez desne noge, uz ohrabrenje svoje žene i bolničkoga kapelan, uspio održati vjeru u Boga. O svemu tome napisao je i knjigu “Ti si svjedok.” Svjedočeći znao je napomenuti kako je neobrazovan čovjek koji nikada nije ni sanjao o tome da napiše knjigu. Koji nije ni znao kako napisati knjigu.
– S Božjom pomoći moja je knjiga doživjela treće izdanje – kazao je Krznarić.
U svojoj župi osnovao je molitvenu zajednicu muškaraca posvećenu svetom Josipu s kojom je hodočastio u Nacionalno svetište svetoga Josipa.
EVANĐELISTAR
Prvi put je i Evanđelje navješteno iz novoga evanđelistara Nacionalnoga svetišta koji je izrađen od bakra tehnikom iskucavanja, starom zlatarskom tehnikom. Cijele korice su posrebrene i djelomično pozlaćene, dok su kopče izrađene od mesinga. Idejno su ga osmislili rektor Međubiskupijskoga sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković i mons. Antun Sente ml., a njihovu ideju umjetnički je ostvario zlatar Božidar Šeremet.
Na prednjoj stranici nalazi se prikaz Isusa i svetoga Josipa koji je replika kipa iz Nacionalnog svetišta akademskoga kipara Ante Starčevića. Marija je prikazana u obliku zvijezde, koja se redovito koristi kao simbol Gospe. Ispod prikaza Isusa i svetog Josipa nalazi se 1687. godina, to jest godina kada je sveti Josip izabran za zaštitnika Hrvatske. Također, na prednjoj strani nalazimo medaljone koji prikazuju četiri evanđelista. Ti medaljoni replika su medaljona s bjelokosnog plenarija prvog zagrebačkog biskupa Duha. Između medaljona proteže se hrvatski pleter. Na stražnjoj strani dominira logo Svetišta kojeg okružuju četiri grba zagrebačkih biskupa koji su vezani uz svetoga Josipa i njegovo svetište u Karlovcu. Prvi grb je grb biskupa Martina Borkovića na čiji su zahtjev hrvatski sabornici 9. i 10. lipnja 1687. proglasili svetoga Josipa zaštitnikom Hrvatske. Slijedi grb blaženog kardinala Alojzija Stepinca koji je začetnik ideje Nacionalnoga svetišta svetoga Josipa. Treći je grb kardinala Franje Šepera koji je 1974. godine posvetio crkvu svetoga Josipa i zadnji grb pripada slugi Božjem kardinalu Franji Kuhariću koji je karlovačku crkvu svetoga Josipa uzdigao na razinu Nacionalnoga svetišta. Hrbat je ukrašen riječju Evanđelistar ispisan glagoljicom, čime se želi oteti zaboravu prisutnost glagoljaša na Dubovcu koji su ovdje došli iz Topuskog bježeći od Osmanlija. Evanđelistar se zatvara dvjema kopčama. Jedna je ukrašena šestokrakom zvijezdom unutar koje se nalazi ruka naoružana mačem što je u srednjem vijeku bio simbol viteškog dostojanstva za hrabre podvige u očuvanju kršćanstva, a u čemu je bila i uloga novizgrađenog Carlstadta (Karlovca). Druga kopča je ukrašeno hrvatskom šahovnicom. Na prvoj strani ugrađeno je poludrago kamenje zvano ametist do se na kopčama nalaze dva kamena žada, a na zadnjoj strani četiri karneola.
NASTANAK SVETIŠTA
Godine 1955. u Karlovac je stigao svećenik Marijan Radanović koji je u to doba prepoznao duhovnu potrebu Karlovčana, a posebno Dubovčaka. Župna crkva Blažene Djevice Marije Snježne nalazi se na blago nepristupačnom terenu, stoga Radanović vidi potrebu za izgradnju nove crkve u podnožju staroga grada Dubovca i župne crkve. Svojim radom i zalaganje od ondašnje komunističke vlasti dobio je sve potrebne dozvole i krenuo u izgradnju crkve svetoga Josipa. Devetnaest godina nakon njegova dolaska u Karlovac, odnosno 15. rujna 1974. godine, tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Franjo Šeper posvetio je crkvu svetoga Josipa i upravo je taj događaj svečano proslavljen u današnjem Nacionalnom svetištu svetoga Josipa na dva načina u srijedu 19. rujna, pošto se na sam dan posvete Svetišta održavao 3. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu na kojem je sudjelovalo četrdesetak članova dubovačke Obiteljske zajednice.
Mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta svetoga Josipa pri preuzimanju službe rektora Svetišta tražio je savjete drugih rektora i upravitelja hrvatskih Svetišta pa je tako organiziran Prvi susret rektora i upravitelja hrvatskih Svetišta u Karlovcu pri svetom Josipu 2014. godine. Drugi susret održan je sljedeće godine u Šibeniku u svetištu sv. Nikole Tavelića, a ove godine Karlovac je opet bio domaćin trećega susreta rektora i upravitelja Svetišta. Lijepa naša broji nekoliko desetaka nacionalnih, odnosno nad/biskupijskih Svetišta.
KAportal.hr