Od posljedica pušenja godišnje u svijetu umre više od
sedam milijuna ljudi, a ta loša navika nije
prijetnja samo zdravlju pojedinca već i okolišu, upozorila
je Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO) povodom Svjetskoga
dana nepušenja 31. svibnja.
Po podacima WHO-a početkom 21. stoljeća od posljedica
pušenja godišnije je umiralo oko četiri milijuna ljudi, a
odnedavno se ta brojka povećala na sedam milijuna.
Osim ogromne štete za zdravlje, duhan nanosi veliku štetu i
okolišu, s obzirom na to da se zbog proizvodnje cigareta
uništavaju šume i atmosfera.
WHO iznosi podatak po kojemu troškovi koji se odnose na liječenje
bolesnih i troškovi koji nastaju zbog smanjene
produktivnosti iznose oko 1400 milijarda dolara, što je oko 1,8
posto svjetskoga BDP-a.
“Duhan i pušenje prijetnja su svima nama”, istaknula je u
priopćenju direktorica WHO-a u odlasku, Margaret Chan.
Njezin zamjenik Oleg Čestnov podsjetio je da pušenje godišnje
globalnu ekonomiju stoji više od bilijun dolara, a predviđa se da
će do 2030. od posljedica uživanja u duhanu godišnje smrtno
stradavati oko osam milijuna ljudi. U svijetu je danas 1,1
milijarda pušača, što znači da je svaki peti stanovnik našeg
planeta stariji od 15 godina pušač.
Chan ističe da je izvješće WHO-a dio napora čija je svrha
proširiti raspravu o pušenju kao negativnoj i štetnoj navici
te istodobno velikom globalnom problemu.
“Od početka do kraja, ciklus proizvodnje duhana jako šteti svim
stanovnicima našeg planeta”, stoji u izvješću Svjetske
zdravstvene organizacije.
Postupno nestaju šume, ne samo zbog uzgoja duhana, već i zbog
potrebe ogrjevnog drva za sušenje lišća duhana.
Duhan štetan za okoliš
Biljka duhana treba više gnojiva i štetnih pesticida od ostalih
usjeva. Svake se godine za proces sušenja duhana posječe oko 11,4
milijuna metričkih tona drva. To konkretno znači da se za
proizvodnju 300 cigareta uništi čitavo jedno stablo.
U Kini, najvećem globalnom uzgajivaču duhana, ovaj je usjev
odgovoran za godišnje krčenje oko 18 posto šuma.
Tvornice cigareta godišnje proizvedu pola milijuna tona otpada
kontaminiranog nikotinom i ostalim štetnim kemikalijama,
upozorava WHO te dodaje da se godišnje zapali više od šest
bilijuna cigareta, pri čemu se u atmosferu ispušta između tri i
pet milijuna tona stakleničkih plinova te oko 7000
tisuća tona kancerogenih kemijskih spojeva.
WHO poziva na uvođenje oštrih mjera, poput zabrane reklamiranja
duhanskih proizvoda i zabrane pušenja u radnim prostorima i
na zatvorenim javnim mjestima.
“Jedna od najučinkovitijih mjera u borbi protiv pušenja,
koja se, nažalost najrjeđe primjenjuje je znatno
povećanje cijena duhana i duhanskih proizvoda kao i poreza na
duhanske proizvode”, smatra dr. Čestnov te ističe da brojne
zemlje ne primjenjuju poreze na duhanske proizvode na odgovarajuć
način. Za financiranje kampanja protiv pušenja koristi se manje
od 0,4 posto takvih nameta, što je premalo.
Više od 80 posto pušača je iz zemalja s niskim i srednjim
prihodom, a zdravstveni stručnjaci tvrde da je duhan najveći
globalni uzrok smrtnosti na koji se može utjecati i da bi
politika smanjenja upotrebe duhana mogla imati velike pozitivne
rezultate.
Kad bi svaka zemlja povećala porez na cigarete i
odredila da on iznosi 0,80 dolara po kutiji, godišnji državni
prihod povećao bi se za 140 milijarda dolara.
Ovo bi rezultiralo smanjenjem broja pušača za oko 66 milijuna,
stoji u izvješću koje se temelji na podacima studije iz 2016.