Glavna je Povelja Josipa II. od 8. listopada 1781. godine kojom se Karlovac proglašava slobodnim kraljevskim gradom
U Državnom arhivu u Karlovcu je u utorak otvorena izložba
kraljevskih povelja Karlovca i do travnja se mogu razgledati
originalni akti ključni u karlovačkoj povijesti, a ponajprije
Povelja Josipa II. od 8. listopada 1781. kojom se Karlovac
proglašava slobodnim kraljevskim gradom.
Osim te, izložena je i Povelja Marije Terezije iz 1774. kojom
podjeljuje povlastice gradskim obrtnicima i trgovcima kako bi
zaštitili poslovne interese u Vojnoj krajini, Povelja Franje II.
Iz 1799. kojom se potvrđuje Josipova povelja ne bi li se
Karlovčanima zajamčila sloboda koja iz nje proizlazi te Povelja
Ferdinanda I. Iz 1837. kojom se Karlovčanima dozvoljava ubiranje
maltarine radi toga da se namakne novac za popločavanje i
asfaltiranje ulica i trgova. Sve te povelje su izdala četiri
habsburška vladara te su ovjerene pečatom i potpisom, a čuvaju se
u Zbirci isprava Državnog arhiva u Karlovcu.
– Ovi povijesni dokumenti svjedočanstvo su razvoja Karlovca u
buduće trgovačko i kulturno središte, a ujedno i simboli slobode
i blagostanja njegovih građana – slobode koja je ključna za
identitet Karlovca, grada koji je tijekom svoje povijesti postao
mjesto slobodnih i naprednih ideja – napomenuto je iz Državnog
arhiva i dodano da je zahvaljujući ovim poveljama Karlovac prešao
iz faze vojne utvrde “na granici civiliziranog svijeta” u
prometno-trgovačko središte na razmeđu riječnih i cestovnih
prometnica, napredno građansko društvo koje je u 19. stoljeću
postalo središte kulturnog, demografskog i liberalnog razvoja.
“Bilo je to razdoblje u kojem se grad profilirao kao sjeme
demokratskih promjena, otvorenog duha i inovativnih projekata”,
istaknuli su iz Državnog arhiva u Karlovcu.
Arhivist Antonio Bosio je održao predavanje o tim poveljama i
dodao da se Državni arhiv u Karlovcu organizacijom ove izložbe
htio uključiti u obilježavanje europskih dana kulture i na
obljetnicu postajanja Karlovca slobodnim kraljevskim gradom.
– Time je Karlovac izdvojen iz vojne uprave i postao je dio
građanske Hrvatske, što mu je omogućilo nagli gospodarski
prosperitet jer više nije bio ograničen krutim vojnim zakonima i
nije morao plaćati porez vojsci, odnosno bio je oslobođen
plaćanja svih poreza osim kraljevskog, što je omogućilo nagli
procvat trgovine, obrta i prijevozništva, pa je Karlovac koncem
18. i u prvoj polovici 19. stoljeća doživio vrhunac svog
gospodarskog razvitka. Grad je bio toliko bogat da je posuđivao
novac carskoj blagajni u ratu protiv Napoleona. Građani su dobili
status plemića jer su slobodni kraljevski gradovi dobili mjesto u
Ugarsko-hrvatskom saboru. Ekonomski prosperitet je bio razlog što
je Karlovac imao važnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu –
objasnio je Bosio.
Dodao je da ove povelje govore o dubokoj ukorijenjenosti europske
kulture u hrvatske prostore jer su pisane latinskim jezikom koji
je bio jezik uprave, njemačkim jezikom koji je bio jezik vojske,
a jezik stanovništva je bio kajkavski, pa je Karlovac bio
višejezičan.
– Po svom mentalitetu, svojim zakonima, upravi i stanovnicima,
Karlovac je bio srednjoeuropski grad, pa ove povelje svjedoče i o
tome – napomenuo je Bosio.
Zamjenica gradonačelnika Ivana Fočić je rekla da su ove povelje
odredile razvoj grada i izrazila uvjerenje da smo i danas na
tragu razvoja.