Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista, od čega najveći dio "uzima" HDZ.
Da su izbori provedeni početkom
listopada, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa
zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a, ali i
ostatka političke konkurencije, donosi Danas.hr. Tako je u
mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. listopada
HDZ zabilježio izbor od 26,9 posto (u rujnu 27,3 posto). Na
drugom mjestu je SDP s 21,6 posto (prema rujanskih 21,2 posto).
Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom
od 8,6 posto (prošli mjesec 8,4 posto). Na četvrtom je mjestu i
dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku
od 6,1 posto (u rujnu 7 posto).
Rascjep u Domovinskom pokretu još je prošli mjesec
smanjio potporu ove stranke, najprije na 4,6 posto, a na sličnoj
se razini zadržala stranačka podrška i u ovomjesečnom mjerenju
(4,5 posto). Novonastala stranka DOM i Nacionalno okupljanje
(DOMiNO) u prvom je mjerenju nakon osnutka zabilježila izbornu
podršku od 1,9 posto (što je nešto iznad prvih mjesečnih mjerenja
za novonastale stranke zabilježenih u posljednjih četiri godine).
Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od
pet vodećih lista, od čega najveći dio “uzima” HDZ. Od pet
vodećih stranaka tri su u mjesečnom negativnom “izbornom saldu”
(Most -0,9 postotnih bodova; HDZ -0,4; DP -0,1). S druge strane,
SDP i Možemo! su zabilježili pozitivan “prinos” na svom izbornom
“kontu” (0,4 i 0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini, u
odnosu na prošlogodišnji listopad, od vodeće petorke dvije su
stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +6 postotnih bodova;
HDZ +1,4). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-3,0
postotna boda), Možemo! (-2,7 postotnih bodova) i Most (-2,1
postotna boda).
U ostatku političke scene, uz već spomenutu novonastalu stranku,
izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U
prvoj su skupini sljedećih pet stranaka: IDS (1,7 posto),
Radnička fronta (1,6 posto), HSU, Centar i Fokus (sve tri po 1,1
posto). Ispod jedan posto su sljedeće stranke: HNS (0,9 posto),
Nezavisna platforma Sjever, Hrvatski suverenisti, Pravo i pravda
i HSS (sve četiri stranke po 0,8 posto), HSLS (0,6 posto) i
Odlučnost i pravednost (0,4 posto). Ostale stranke zajedno
bilježe izbor od 1,2 posto, uz 17,4 posto neodlučnih.
Na čelu isti dvojac
Isti dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i
najnegativnijih političkih osoba u zemlji. Treća mjesta na dvije
ljestvice pripala su Mariji Selak Raspudić i Ivanu
Penavi. Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je
predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 21,2
posto ispitanika (u odnosu na 19,9 posto iz rujna). Predsjednik
Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici
najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 14,8 posto
(prema 15,7 posto iz prošlog mjerenja u rujnu). Na treće se
mjesto ponovo vratila Marija Selak Raspudić s izborom od 2,9
posto (prema prošlomjesečnih 2,6 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,5 posto drži predsjednik Hrvatskog
sabora Gordan Jandroković (u rujnu 0,8
posto). Božo Petrov je peti izbor s 2,2 posto
(prije mjesec dana 2,5 posto).
Među 10 top političara još su: Ivan Penava (1,7
posto), Biljana Borzan (1,6 posto), Branko
Bačić (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4
posto) i Tomislav Tomašević (1,3 posto). Među 10
najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka
(HDZ, SDP, Možemo!, Domovinski pokret i Most), dva člana Vlade,
predsjednik Republike, predsjednik Sabora, te jedna
eurozastupnica.
Plenković ‘najnegativniji’
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo
predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik
Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s
izborom 33,8 posto (u odnosu na 33,2 posto iz rujna). Predsjednik
Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s
izborom.
Više pročitajte na portalu Danas.hr.