Šezdesetčetverogodišnji diplomirani inženjer građevine, odnosno viši samostalni inženjer u Hrvatskim vodama u Karlovcu Zoran Pavlović je novinarima česta adresa ako se žele informirati o stanju vodostaja naših rijeka, odnosno o predviđanjima vodostaja i mjerama koje se poduzimaju, a odnedavno na društvenoj mreži Facebook uporno nastoji korigirati ono što smatra pogrešnim predodžbama drugih na području obrane od poplava. Povodom posljednje poplave koja je pogodila karlovački kraj sjeli smo s njime u Hotel “Korana Srakovčić” da o tim temama pospikamo.
Kakve ste to papire donijeli sa sobom?
- Donio sam podatke o zadnjoj poplavi, primarno podatke s Hidroelektrane Lešće o tome koliko u akumulaciju ulazi, a koliko izlazi vode. Karlovac je vrlo specifičan i izuzetno je teško prognozirati poplavu, ne samo zbog količine oborina, nego jednostavno zbog spoja rijeka. U obrani od poplava sam od 1988. godine. Prije dvije godine sam odlično procijenio rujansku poplavu, utvrdio da će biti vrlo slična onoj iz 2005., pa sam bio umislio da sam prateći podatke o poplavama kroz povijest pronašao način predviđanja, no sve sljedeće su me žestoko demantirale. Što se tiče zadnje poplave, ništa nije ukazivalo na to da će biti vodostaji kakvi su bili, izuzev informacije koju smo usmeno dobili od Državnog hidrometeorološkog zavoda da je u Gorskom kotaru pala jako velika količina oborina, no podaci i dalje nisu bili dramatični. Tek u petak ujutro, nakon što je aktiviran preljev na HE Lešće, išao sam provjeriti podatke o dotoku jer su mi se učinili sumnjivima i pokazalo se da se očekuje veći vodostaj no u rujnu 2022. Odmah nakon toga sam kontaktirao Stožer civilne zaštite Grada Karlovca. Par minuta nakon toga me zvao i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković koji je bio tada u Ogulinu kojega je Dobra plavila. Na brzinu je održan sastanak stožera i već od 13 sati su u Brodarce počeli pristizati pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Karlovca, dobrovoljnih vatrogasnih društava i Hrvatske gorske službe spašavanja. Već smo imali tamo strojeve i ljude. Drugi dio ljudstva je prebačen na Borlin i Jelsu jer je prognoza bila da će nam veći dotok doći Kupom i Dobrom no inače. Stanovništvu smo odmah počeli nuditi vreće. Nažalost, puno ih nije vjerovalo da će doći tolika voda. Nisam se usudio raditi paniku, ali sam im objašnjavao da će vodostaj biti veći nego 2022. Kad je pao mrak i kad su vidjeli da vodostaj stalno raste po pet centimetara na sat, nastala je panika, no tada je već bilo kasno i nije bilo moguće kvalitetno zaštititi te kuće, i zbog gradnje – mogu se postaviti vreće i folije, ali je voda izbijala iz zemlje, kroz pod s obzirom na to da su kuće niske. Na vodostaju od oko 480 centimetara na vodomjernoj stanici Borlin se Kupa počinje prelijevati preko polja, silazi na drugu stranu prema „grabi“, ide prema Jelsi i Borlinu. Opet započinju priče i naklapanja i zapravo sam dosta ogorčen. Udruga za zaštitu prirode i okoliša Brodarci se izjasnila da nije istina da su bili protiv izgradnje zida i da ih se okrivljuje neosnovano, no postoji povijest napisa po medijima i može se vidjeti tko je imao dobru volju, a tko nije. Vrlo teško sam podnio one dvije tematske sjednice Gradskog vijeća Karlovca o poplavama, a na kojima je vladala atmosfera s nogometnih stadiona – navijalo se i skandiralo i svaka izjava nas inženjera koji smo bili tamo komentirala se sa sarkastičnim podsmijehom, svako temperamentnije izlaganje je izazivalo aplauze, euforiju… Iznosilo se tada potpuno nestručne priče i proračune. Žao mi je nastradalih. U Brodarcima imam prijatelje.
Jesu li Hrvatske vode bilo kada prihvatili sugestiju sa strane, od građana ili drugih stručnjaka?
- Nudilo se jako malo ozbiljnih sugestija. Da bi se dala kvalitetna sugestija treba imati tehničko znanje i podatke. Ključna sugestija koja se vukla kroz raspravu je da treba napraviti Brodarce, pa uopće ne treba nasipa u gradu, što je teška besmislica. Predlagalo se staviti staklene barijere, da bi i dalje imao pogled na rijeku. Volio bih vidjeti na što bi staklena barijera ličila nakon jedne kiše i prolaska autocestom, a da ne spominjem grafitiranje. Mora se završiti desna obala od Karlovačke pivovare do Brodaraca – iznad treba ići pregrada i skretanje vode u buduću retenciju Kupčina. Odmah je krenula priča o visini zida. Grad Karlovac je predložio da se podigne cesta. Grad je slijedeći pravila struke tražio dvosmjernu cestu, pješačku i biciklističku stazu. Ljudima je to ušlo previše u dvorište, pa su se pobunili i počeli smo se vrtjeti u krug, a onih sjednica Gradskog vijeća Karlovca se sjećam samo po ružnome, po osporavanju stručnosti. Nastojao sam u tim prilikama braniti struku, a na koncu su naši rekli da se gradi samo nasip i zid bez ceste, što je tražilo izradu nove lokacijske dozvole. Tu se priča dodatno komplicira. Studija utjecaja na okoliš je napravljena za cijeli taj sustav obrane od poplava, a sada kada mijenjamo projekt i smanjujemo obuhvat postavilo se pitanje treba li nam nova ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Dakle, radimo samo zid, čekamo šest mjeseci očitovanje, a onda dobijem rješenje da treba to učiniti. Nakon toga naručujemo elaborat. Šest mjeseci čekamo da se izradi, a potom ga predajemo nadležnom ministarstvu. Nakon tri mjeseca je započeo postupak. Uglavnom, sveukupno je izgubljeno godinu i devet mjeseci, da bi konačni odgovor bio da ne treba ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
Udruga Brodarci su nedavno postavili niz pitanja na društvenim mrežama s napomenom da bi voljeli da im netko na njih da odgovore. Imate li nešto protiv toga da ih prođemo?
- Nemam.
Pitaju je li prije tri godine napravljen parcelacijski elaborat bez lokacijske dozvole.
- Nemam informacije o tome.
Pitaju i postoji li rješenje o zaobalnim, podzemnim i oborinskim vodama.
- Naravno da postoji. Ako je tlo porozno, kao što je na gornjem dijelu gdje bi bili usporni nasipi, odnosno zavjesa ispod nasipa koja sprečava izbijanje voda iz Kupe podzemljem. Zaobalne vode se ispuštaju kroz čepove – kad kiša krene dok je vodostaj malen, voda izlazi iz te cijevi, a kada se vodostaj digne i kada se ispusti zatvore, voda se prepumpava. Sasvim sigurno nitko neće ostati potopljen s vodama iz zaobalja zato što su napravljeni zidovi.
Pitaju i imali li smisla zid “do zavoja, malo iza mlina”.
- Na to će službeno odgovoriti Hrvatske vode.
Pitaju nadalje jesu li nakon izgradnje zida svi u Brodarcima sigurni.
- Pa jesu. Vlasnici vikendica uzvodno su prije četiri ili pet godina tražili da ih se ne brani, da su njihovi podrumi poplavljeni, ali da im to ne predstavlja problem i udovoljeno im je. Svi su zaštićeni, i Jelsa i Brodarci. Od 1988. do 2010. u Karlovcu nije bio viši vodostaj Kupe u Karlovcu od 809 centimetara, a odonda u veljači 2014. 827, u rujnu te godine 844, narednog mjeseca 815, u listopadu 2015. 855. U rujnu 2022. vodostaj je bio 804, prošle godine u svibnju 847, a sada 840. Dakle, to je šest poplava većih od 820.
Koji je uzrok tome?
- U Karlovcu dobivaš ovako visoke vodostaje kad dođu velike Korana i Mrežnica zajedno s Kupom.
No, od 1988. do 2010. niste imali takve vodostaje, a te su rijeke i tada postojale.
- Nisu bile toliko zajedno očito. Kada su Brodarci jako plivali onog rujna, Karlovac je imao vodostaj od 804 centimetra jer su Korana i Mrežnica bile male. Kad one „začepe“ Kupu imamo ozbiljan problem.
Postoji li uzrok tome koji možemo odrediti?
- Najjednostavnije bi bilo da kao odgovor navedem klimatske promjene, no to prikriva propuste. Urbane poplave su jasne – imamo neusporedivo više asfaltiranih površina i krovova i voda se brže slijeva u podnožje. Što se tiče ostalih poplava, postoji opasnost od krčenja šuma, kada se mijenja koeficijent oticanja. Načelno nema jasnog odgovora zašto se to događa. Oborine su možda veće, ali su zasigurno učestalije. Ranije bi se snijeg zadržavao barem u Gorskom kotaru i Lici dva ili tri mjeseca, a sada ga u roku 48 sati neki topli vjetar otopi. U Brodarcima smo od rujna 2022. imali vodostaj od 501, 448 u prosincu, u svibnju 2023. 478, u prosincu 436 i sada 518. Ne može se precizno odrediti uzrok, ali je činjenica da su vodostaji viši no ranije.
Jedno od pitanja Udruge Brodarci je i može li HE Lešće spriječiti potop tog mjesta.
- Nešto sam nastojao objasniti posredstvom društvenih mreža.
Uočavam da se znadete uzrujati na fejsu.
- Pametni me upozoravaju da nema smisla bilo kome na toj platformi nešto objašnjavati, naročito anonimnima, no računam da to čitaju i normalni. Kod zadnje poplave 57 sati u nizu je dotok u akumulaciju Lešće bio veći no što se ispušta kroz turbine.
Kad je to bilo?
- Od 13 sati 3. listopada. Do tada je rađeno predpražnjenje, što znači da je ispuštano više no što je dotjecalo. Kada dotok u akumulaciju postane veći, akumulacija se počinje puniti i preljeva kada dođe do vrha. Bolesna je priča da se namjerno potapalo Brodarce u dogovoru s nekime. Do 22 sata 5. listopada je voda bila veća no što je mogla izlaziti na turbine, dakle preljev je radio. Najveći protok je bio 204 kubičnih metara u sekundi. To je 80 kubičnih metara više no što možeš ispustiti na turbinu. Ta voda bi prošla i da nema hidroelektrane i prolazila je i prije no što je sagrađena. Da bi se akumulacija ispraznila, ljeti, kada je najmanji dotok, treba sedam dana. Imali smo poplavljen Ogulin i ogromnu vodu i nema tu velike priče i nauke. Iz Gorskog kotara je stigla vrlo velika Kupa i Korana je došla veća no što je bila 2022.
Zašto su vodostaji nepredvidivi?
- Zbog spoja rijeka. Bitno je i gdje kiši. Predlažem da se napravi što više kišomjernih postaja, cijela mreža. Ako je u Karlovcu jako padala kiša, imamo velikih problema sa zaobalnim vodama i crpljenjem, a lakše je, ako pada manje kiše. Kada vodostaj dolazi čekam da vidim koliko će iznositi maksimum.
Ako sam dobro shvatio, Hidroelektrana Lešće je bespomoćna i pitanje je deplasirano.
- Tako je. Ona napravi predpražnjenje i ako je akumulacija puna, voda se mora preliti. Nema nikakvog namjernog otvaranja.
Bi li namjerno potapanje naselja bilo kazneno djelo?
- Bi, i to na razini ratnog zločina. Više ne znam kako ljudima objasnit da voda mora proći, s ili bez HE Lešće. Nama je i protok u Stativama zbog dodatka pritoke Globornice bio 256 kubičnih metara u sekundi, a 2022. je bio 244. Dakle, dolazi velika voda.
Hoće li biti i veća?
- Nitko ne kaže da neće. Moj profesor hidrologije Ognjen Bonacci je jedan od najčuvenijih europskih hidrologa. Tvrdio je, pozivajući se na nekoga, da imamo dvije vrste nasipa – one koji su već bili prelijevani i one koji će tek biti. Sad je bila brutalna poplava u Saudijskoj Arabiji. Zato se i rade sigurnosna nadvišenja i ne radi se na knap.
Je li Karlovac zadnji od većih gradova u Hrvatskoj koji dobiva sustav obrane od poplava?
- Ne mogu to reći. Dobro pamtim poplavu iz 1966. godine jer se cijela Vrazova vozila čamcima. Nakon toga je u roku od pet godina sklepan kanal Kupa – Kupa i napravljeni su nasipi u gradu. Uporno nas se obezvređuje sa svih strana, i to me smeta. Hajdemo vidjeti što je urađeno unazad nekoliko godina. Sada se postavljaju pitanja koliko novca iz fondova Europske unije nije iskorišteno. Za zadnjih poplava Logorište, Mala Švarča, Mostanje, Drežnik, Hrnetić, Novaki i Donje Pokupje su spavali mirno. Bio sam tamo kad je bio najveći vodostaj. Ta su naselja spavala. Nitko ne tvrdi da su zidovi lijepi. Stalno nas pitaju zašto ne koristimo europska iskustva. Na sjednici Gradskog vijeća Karlovca su nam film prikazivali o tome kako treba vodu prije grada negdje skrenuti i razliti. Pa upravo je to ono što Hrvatske vode žele napraviti. Zato se radi retencija Kupčina. Stalno nam se nameću “europska iskustva”.
Europska iskustva su i iskustva poplava.
- Pa vidiš li ih?
Vidim.
- Bilo je 2021. godine 211 mrtvih u poplavama u Europi. Mi nemamo poginulih u poplavama, osim u Gunji kad je bio proboj nasipa i kada je urbana bujica odnijela onog nesretnog čovjeka u Rijeci na cesti. Koliko je sad imala Europa žrtava? Velika voda mora prijeći preko i radi se predpraženjenje akumulacije. Počela je prelijevati u 7 sati 4. listopada. To znači da je HE Lešće 18 sati radila s povećanim dotokom bez preljevanja. Brojke su jasne. Moj kolega s atletike, a sada županijski vijećnik Dubravko Golubić sad također izlazi s nekim pričama.
Rekao je da je izgradnja sustava obrana od poplava naopako postavljena.
- Da. To je teza i našeg karlovačkog inženjera koji uporno pita zašto su Brodarci dio Mjere 8. Pa to je samo ime mjere, redni broj! Od prvog dana se radi i na njoj.
Što Vas najviše živcira?
- Da razgovaramo o tome, morate imati neko znanje iz hidrotehnike, a niti ono nije dovoljno bez raspolaganja podacima, a mogu ih u svakome trenutku dobiti iz HE Lešće i iz DHMZ. Ljuti me kad ljudi od neke struke ne žele sagledati problem, nego su zaslijepljeni nekom mržnjom i politiziraju. Na tržnici susrećem ženu koja krivi za poplave to što se ne čiste rijeke. Eto još jedne fame! Čistilo se na Foginovom kupalištu. Pretprošlu jesen smo izmuljivali iznad brane u Dugoj Resi, godinu ranije na dugoreškom gradskom kupalištu, a prije dvije godine između mosta i Pamučne industrije Duga Resa. Za to smo jako teško dobili dozvole. Vađenje pijeska nije čišćenje, nego čista komercijalna djelatnost vađenja mineralnih sirovina.
Bi li pomoglo obnovi od poplava?
- Ne bi.
Zašto? Zar ne djeluje logično da će se rijeka manje izlijevati, ako produbimo korito?
- Ne djeluje. Ljeti se s Banije može pregaziti na Gazu bez da se smoče gaće koliko je voda plitka. Nekih 150 metara nizvodno je voda duboka oko četiri metra. Koliko je tamo niže vodno lice? Nije uopće. Voda je tekućina. Ona se ne kreće preko neravnog poput kugle koja ide gore pa dolje, nego popuni. Teoretski bi se to moglo uraditi kada bi se do Siska izravnalo cijelo korito i tako ga produbio, no tada opet dobivamo to da voda dolazi brže i radi poplavu.
Ljudi insistiraju na tome da bi pjeskarenje pomoglo.
- To je zato što nemaju pojma o osnovama fizike. Svakoga dana to pokušavam nekome objasniti. Uzmimo primjer slapa na Korani. Voda na Foginovom je uobičajeno viša par metara nego ispod slapa, a kada poraste vodostaj imamo jezero. To je tekućina – popuni rupu, a matica teče gore. Danas se pojavljuju klizišta na Kupi uglavnom tamo gdje se nekad pjeskarilo jer se to radilo preko granice i bez pravog nadzora.
Ima li kanal Kupa – Kupa punu funkciju?
- Nema. Da bi imao, morao bi biti dublji. Kroz njega je sada za zadnje poplave išlo više od dvije stotine kubičnih metara u sekundi, dakle petina je išla u kanal, a ostatak na Karlovac, a trebalo bi u kanal puno više. Visina kanala je takva kakva jest. Da je dublje iskopan, više bi Kupe primio. Potrebno je podignuti vodu u Kupi da bi se veći dio skrenuo u kanal. Treba podignuti ujedno više od devet kilometara nasipa da se zaštiti ribnjak Crna Mlaka, napraviti ustavu Šišljavić kojom će se zatvoriti voda u kanalu, pa puštati… Nije cilj zaštititi samo Karlovac od poplava, nego i područje nizvodno, Jamničku Kiselicu, Petrinju i Sisak, ne dopustiti da ih val potopi, nego njegov dio zadržat u retenciji Kupčina. Ona se ne može brzo isprazniti. Što ako je retencija puna 70 posto, a dođe novi vodni val? Taj dio, dakle, mora proći kroz Karlovac.
Kad je rok da se izradi cijeli taj sustav?
- Ne znam.
Kako će izgledati kada se napravi?
- Jednim dijelom se zatvaraju retencija Šišljavić u jednom trenutku i dijelom ustave na Brodarcima, što znači da se skreće dio vode u kanal Kupa – Kupa, odnosno kontrolirano pušta u grad. Drugi dio je vezan za Koranu i Mrežnicu – za nekih protoka bi trebalo zatvarati ustavu na Korani, da voda ide u prokop Korana – Kupa, a Korana ne ulazi u grad. Sve ovisi o tome kakva voda dolazi, no princip je taj da jedan dio te vode završi u retenciji Kupčina, a onda da se postupno pušta, da ne „zalijemo“ Sisak.
Je li naša greška u Karlovcu da zanemarujemo Sisak kada razmišljamo o sustavu obrane od poplava?
- Naravno. Ljudi pitaju zašto ne skrenemo vodu, pa im onda uopće ne bi trebao nasip. Dakle, trebalo bi potopiti nekog Juru ili Janka, pa onda ovi neće trebati zidove. Voda ne nestaje – negdje se mora razliti. Te tematske sjednice Gradskog vijeća Karlovca su bile mučne. Kad pogledaš tu euforiju i zapaljivost, a znaš da griješe. Daleko od toga da su Hrvatske vode bezgrešne.
Koga smatrate odgovornim za takvu atmosferu?
- Ne želim nikoga pojedinačno prozivati. Takvo politiziranje je već neko vrijeme prisutno u našem društvu. Postavlja se i pitanje veze HE Lešće s Mrežnicom i Koranom. Prije dvije ili tri godine sam samo čekao kad će netko HE Lešće povezati s pandemijom kovid-19. Moraš priznati da nije bilo kovida prije no što je HE Lešće izgrađena. Pametnom dosta, kako bi rekli naši fejsbuk-majstori.
Koja je snaga HE Lešće? Je li bilo pametno izgraditi je?
- Nisam siguran kolika je snaga, mislim da proizvode 44 megavatsata. To je vršna hidroelektrana, a uloga vršne hidroelektrane je da se aktivira kada je najveća potražnja za strujom jer je ona tada tri do pet skuplja na tržištu nego inače. To su ključne prednosti atomskih centrala, hidrocentrala, termoelektrana, pa i bioenergana, da je uključiš kad ti treba najviše struje. Negativan utjecaj HE Lešće na Dobru je neupitan – 123 kubičnih metara se pusti da dere po obali. Sve drugo je izmišljanje. Kad se radi vršna hidroelektrana, uvijek se mora raditi još jedna brana nizvodno. To je takozvana kompenzacijska brana. Nizvodno treba imati manju branu i akumulaciju koji će primati veći protok i ispuštati ga u manjim količinama. To nije napravljeno za HE Lešće, i to je ključna mana, a postojali su planovi za to.
Je li Dobra uništena?
- Ona je primarno promijenjena 1959. kada je napravljena HE Gojak jer je radila isto kao vršna i puštala je 55 kubičnih metara u sekundi. Dobra je svjesno žrtvovana. Ovaj grad je nastao na hidroelektrani koja i dalje radi – ozaljskoj munjari. Hidroelektrana Pamučne industrije Duga Resa je iz 1936., a i dalje radi. Svi se zgražavaju i najednom su hidroelektrane postale najveće zlo, a među prvima smo ih imali. Te elektrane nisu napravile gotovo nikakvo smeće, a koliko će smeća napraviti solarne?
Koliko?
- Govorimo o 30 hektara solarnih panela s baterijskim postrojenjima, litijem i drugim materijalima, a 20 godina im je vijek. Analizama smo shvatili da Lešće mora dobiti kompenzacijsku branu. Lučica na Korani je po starim planovima imala devet metara visoku branu iznad Barilovića. Takva brana prima udarac od 120 kubičnih metara i pušta ostatak dana po 40.
Na čiji zahtjev su uklonjene box-barijere u Brodarcima, pitaju također iz udruge.
- Formalno je bio zahtjev da treba raditi vodovod i da ih zbog toga maknemo.
Jeste li se zbog poplave iz 1966. opredijelili za ovaj poziv?
- Nisam. Čitavo srednjoškolsko obrazovanje sam planirao upisati studij elektrotehnike, a do danas ne znam zašto sam se opredijelio za građevinu. Kasnije sam se usmjerio na hidrotehniku. Volio sam uvijek boraviti na rijekama. Ovo sam ljeto prosjedio na slapu gledajući ovu jad i tugu – nastojat ću do mirovine ishoditi da se riješi pitanje brane na ušću Korane u Kupu, pa da Korana izgleda kako i treba.
Treba li ukloniti branu?
- Da. Treba dovršiti vodocrpilište Mostanje, spojiti na grad, pa bi ostala vodocrpilišta išla u pričuvu i tada mičemo to ruglo koje je tamo 44 godine i koje je svake godine sve više jer je sve više zamuljeno. Treba održavati rijeke. Imamo različitih borbi s ekolozima i njihovim prohtjevima. S njima sam u višegodišnjem sukobu jer se ne slažem s njima da se čovjeka izbaci iz prirode. Ne bi se smjelo ništa raditi što će čovjeku naškoditi.
Što Vam je najdraže u poslu?
- Imao sam svih ovih godina prilike raditi s užim krugom onih s kojima sam se razumio i to mi je bitno olakšalo posao. Čak sam od 2005. do 2009. godine kao vanjski suradnik predavao u Mješovitoj industrijsko-obrtničkoj školi Karlovac i to mi je bilo super iskustvo. Danas s nekime od tih mladih surađujem – jedan je došao i kod nas raditi. Pravo je jedini studij za kojega sam mislio da ga ne bih mogao završiti, a baveći se ovim svojim poslom sam postao kvalitetan nadripisar i mogu ući u ravnopravne polemike s pravnicima oko nekih pitanja. Lijepi su i tereni, kojih je premalo jer je puno administrativnog posla. Sljedeće godine bih trebao u mirovinu. Volio bih samo da ljudi više slušaju. Pozivao sam ih da dođu do mene, da ću im pokazati brojke. Imam primjedbu na Kaportal od ovog ljeta.
Izvolite.
- Bio sam službeno u Češkoj i 11. srpnja…
Zar i tamo imaju Kaportal?
- Imaju, i to kao glavni portal. Pogledam mobitel i vidim “udarnu vijest” – HE Lešće pustilo vodu i ugrozilo žene i djecu, a u vezi toga je i Možemo optuživalo. Znam da je srpnjom HE Lešće na remontu i da ne radi. Pogledam podatke i vidim da je sve normalno. Vratim se na vijest i otkrijem da je netko skrinšotao našu stranicu i na toj snimci zaslona se vidi na dnu gumb kojega se stišće da se prikaže protok. Netko je vodostaj od 88 centimetara protumačio kao protok. To me baš naljutilo. S kojim pravom se uznemiruju ljudi? Napisao i ispod objave vijesti na mreži Facebook da treba ispraviti dezinformaciju. Prije par godina se cijela kampanja složila kada je žena izjavila da je izronila, a pred njom se našao vodni val. Tada je nastao cijeli šou. Taj val je toliko dugačak, da to nije val sa zidom, cunami, nego jednostavno porast vodostaja. On raste 15 minuta. Poludim na takve stvari. Što sam stariji, slabi mi vid, ali mi raste moć zapažanja na gluposti i prodavače magle.
