U Karlovačkoj županiji jesen ne opravdava epitet "kišnog godišnjeg doba"
Volite li kišu, pokazuju opširni podaci DHMZ-a za prošlu godinu, idealan odabir za vas ipak neće biti Rijeka, koja slovi za najkišniji grad u Hrvatskoj. Sa svojih 2216 milimetara kiše u prošloj godini ona je tek na petom mjestu najkišnijih lokacija kod nas, ali svih pet su u istoj, Primorsko-goranskoj županiji. Više kiše od rijeke tako imaju Parg (naselje u općini Čabar), Vrelo Ličanke (lokacija kod Fužina), grad Delnice te, kao zaista uvjerljivo najkišnije područje u Hrvatskoj, mjesto Crni Lug u okviru Nacionalnog parka Risnjak, u kojem je prošle godine napadalo čak 3712 milimetara kiše.
Među 10 najkišovitijih lokacija u Hrvatskoj, barem što se tiče onih koje imaju adekvatne meteorološke postoje pa su se našle u istraživanju, našao se i Ogulin koji je sa 2038 milimetara kiše zauzeo upravo desetu poziciju. Još su dva grada iz Karlovačke županije na listi – Slunj je šesnaesti sa 1584 milimetra kiše lani, a Karlovac i nije tako kišovit – tek je na 31. poziciji sa 1323 milimetra kiše u 2023. godini.
Ako, pak, kišu ne volite, jasno je da ćete najbolje proći na većini jadranskih otoka, ali čak i razvikani sunčani Hvar nije ni blizu najboljem. Štoviše, godišnje na Hvaru padne gotovo trostruko više kiše od rekordera, Palagruže, na kojoj je lani palo tek 374 milimetra kiše. Ona je uvjerljivo najsušnije područje Hrvatske, jer drugoplasirana Komiža ima 607 milimetara, a trećeplasirano Lastovo – 635.
Što se tiče raspodjele po mjesecima, u Ogulinu i Slunju najkišovitiji je svibanj, dok je u Karlovcu najviše kiše palo u siječnju. Zanimljivo, odmah je veljača bila najsušnija u godini, baš kao i u Ogulinu, dok je u Slunju najmanje kiše palo u listopadu. Gledano po godišnjim dobima, pak, u sva je tri grada naše županije najkišovitije bilo – proljeće. U Karlovcu i Slunju i ljeto je bilo kišovitije od jeseni, dok je u Ogulinu ipak na drugom mjestu jesen uz koju i ponajviše vezujemo kišu.