Karlovački arhitekt i urbanist Milan Bijelić, preminuo u 92.
godini života, bit će danas u 17 i 30 sati pokopan na
Pravoslavnom groblju na Dubovcu. Vjerojatno je većini Karlovčana
mlađe ili srednje generacije njegovo ime i njegovo djelo
nepoznato, no Bijelić je dao odlučujući doprinos izgradnji novog
Karlovca u vrijeme njegovog strelovitog razvoja 60-ih godina
prošlog stoljeća. Moglo bi se slobodno reći da je u 20. stoljeću
za Karlovac bio ono što je četiri stoljeća prije bio Martin
Gambon, graditelj karlovačke tvrđe po nalogu nadvojvode Karla
Habsburškog.
Milan Bijelić je po nalogu jednog drugog političkog moćnika,
najuspješnijeg gradonačelnika Karlovca u 20. stoljeću Josipa
Boljkovca, zakoračio u milenijski posao, prelazak grada u
kukuruzišta preko pruge Zagreb – Rijeka, gdje je osmišljen Novi
Centar u kojem danas živi većina Karlovčana. Bijelićev
autorski potpis između ostalog, nose neboder Fine i onaj stariji
na uglu Nazorove i Ulice kralja Tomislava, tržnica u Novom
Centru, Autobusni kolodvor, stambeni blokovi na
Rakovcu… Zapravo, nema dijela grada gdje nije ostavio trag svog
urbanističko/arhitektonskog rukopisa.
Nakon završetka zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta 1952.
zaposlio se u projektnom uredu Neumann, da bi od 1955. postao
urbanist u karlovačkom Gradskom poglavarstvu. Nedugo zatim osniva
grupu za urbanizam o okviru Zavoda za izgradnju grada “Urbanis”
koja je sve do kraja 70-ih godina diktirala brzi tempo planskog
urbanističkog oblikovanja novog Karlovca. Osamdesetih godina
prošlog stoljeća vodio je projektni ured “Agrokomerc” otkuda i
odlazi u mirovinu. No, kao radoholičar po prirodi,
nastavlja raditi kao arhitekt doslovno do smrti i
sudjelovati u javnim raspravama na temu urbanizma. Ukazivao
je na gubljenje kriterija i izostanka planiranja, urbanistički
kaos koji je Karlovac zadesio nakon što su interesi investitora
postali važniji od interesa građana.
KAportal.hr