Prvi kontekst je krležijanstvo. Upravo je Miroslav Krleža Lasića,
Slavka Goldsteina i Josipa Vaništu nazivao karlovačkim dečkima.
Pridodao sam im Mirića i Radovana Radovinovića. Goldstein je u
Zagrebu napravio izdavačku kuću “Liber” koja je izdala Lasićevu
knjigu “Sukob na hrvatskoj književnoj ljevici”. Danilo Kiš i
mnogi drugi su bili zadivljeni Lasićevom dubokom analizom i
poštenjem koje je iskazao u toj knjizi. Dakle, “Liber” je tako
otkrio Lasića kao javnog intelektualca. Krleža je Lasića smatrao
duhovnim sinom, no svaki sin želi prerasti oca. To je učinio u
analitičkom smislu. S obzirom da je bio istinoljubiv, htio je
otkriti što je Krleža htio sakriti, pa je napisao djelo “Krleža –
kronika života i rada”. Međutim, Goldstein je odnio Krleži
rukopis, a ovaj nije htio niti čuti da se to objavi. Goldstein je
onda izdao Lasića i nije izdao knjigu, jer je osjećao zahvalnost
prema Krleži koji mu je omogućio da pokrene izdavačku kuću.
Globus je izdao naposljetku to djelo – kaže Plevnik.
“Drugi kontekst je frankofonska linija. Vjerovali ili ne,
Karlovčani su osjećali veliku sklonost ka Francuskoj. Nema
značajnijeg karlovačkog intelektualca, a da nije bio frankofil.
Nije slučajno da Lasić ima toliku volju da živi u Francuskoj”,
nastavlja Plevnik i dodaje da je treći kontekst krležologija.
Krleža je bio gigant lijeve misli. Lasiću se otvorio prostor
analize i kritike Krležina djela i života. S “Kronologijom” i
postavljanjem pitanja zašto Krleža nije bio slobodni
intelektualac i za titoizma je htio pokazati da nije Krležin
apologet, pudlica. Time se zamjerio krležijancima. Taština, koja
je važan stvaralački eros, Lasića je natjerala da pokaže da je
više od tog krležijanstva na način da znanstveno obradi Krležu –
dodaje Plevnik.
Kao četvrti kontekst navodi Lasićev eurocentrizam, jer je
balkansku zamijenio europskom i svjetskom perspektivom, posebice
po preseljenju u Zapadnu Europu.
Nakon svega Lasića sintetiziram na dvije riječi – energija
strasti. Energija strasti prema pravednom svjetskom poretku,
prema spoznaji, jer nije htio biti dogmat, prema istini, zbog
koje se sukobio s Krležom, zatim prema razvoju, jer je uložio
velik napor da od početnih svjetonazorskih ideala postane zrela
ličnost koja se neće nikome podvrgavati, potom prema književnosti
kao paralelnom svijetu u kojem vladaju drugi zakoni i u koji se
ne može svesti na socrealizam, zatim energija strasti prema
Krleži, jer je uložio znatnu energiju da se dokaže i sebi i
Krleži i krležijancima, a potom energija strasti prema radu.
Lasić pokazuje energiju strasti i prema traženju sebe.
Naposljetku, postoji energija strasti prema čitanju – kaže
Plevnik.
Fizičar i biolog Goran Jakšić otkriva da je Lasićeva
autobiografija imala veliki utjecaj na njega u, kako kaže,
turbulentnom razdoblju života.
Pročitao sam tu knjigu i ostao zapanjen. Lasić pokušava u toj
knjizi doći do sebe. Njegova metoda je pomogla i meni u
rješavanju problema. Također mi je i ukazao na drugu literaturu.
Lasić odabire napor kako bi izbjegavao demone – kaže Jakšić.
“Lasić je rođen u Karlovcu, na Gazi, što ne ističem bez razloga,
jer je u svojoj autobiografiji vrlo slikovito opisao ne samo
Karlovac nego posebno i taj dio grada. Na svega stotinjak metara
od njegove kuće u Skladišnoj ulici rođen je veliki lingvist i
učenjak Ljudevit Jonke, a u toj četvrti su rođena još dva velika
karlovačka umjetnika – Stjepan i Slavko Mihalić, što upućuje na
to da su u ovoj četvrti rođena najzvučnija imena ovog grada”,
kaže umirovljeni knjižničar Dragan Grubješić, predsjednik
karlovačkog pododbora Prosvjete.
Bilo bi za očekivati da će se ovaj grad odužiti tim velikim
umjetnicima time što će to naselje što bolje urbanistički
urediti, ali to se nije dogodilo. Gaza je jako zapuštena i
sirotinjsko je naselje – dodaje Grubješić.
“Kako smo mi kao kulturna institucija koja se bavi širenjem
srpske kulture i umjetnosti stavili hrvatskog književnika?”,
retorički se pita.
Karlovčanin je, a svi smo sentimentalno vezani za ovaj grad.
Lasić, osim što je veliki stvaraoc, je i vrlo pošten čovjek, jer
je u olujnim vremenima od 1990. nadalje stao na stranu pravde i
istine zajedno sa cvijetom hrvatske inteligencije osuđujući svaki
oblik nasilja i destrukcije – kaže Grubješić.
Tribinu su organizirali jer nije do sada održana o Lasiću u
Karlovcu.
Zaslužuje više pažnje u ovom gradu. Sramota je za karlovačku
sredinu da se o njemu malo zna. Trebamo biti ljudi i reći da je
netko velik, bez obzira bio desničar ili ljevičar – smatra
Grubješić.
KAportal.hr/Marin Bakić – Aktiviraj
Karlovac