Do kraja 2024. godine u Hrvatskoj je izdano više od 200 tisuća radnih dozvola
Prvi je put u jednoj godini Hrvatska strancima izdala više od 200 tisuća radnih dozvola. Među njima je manje onih za radnike iz BiH i Kosova, a 50 posto više, primjerice, za Nepalce. Rade, zarađuju, pa šalju obiteljima u svoju domovinu, a koliko miljuna?
Temperature ispod nule, ali posao ne pita. Pet do šest dana na tjedan provode na biciklu, po 10 ili više sati.
“I kad se smrzavaš i pada kiša, trebao bi raditi i zarađivati. Ako spavate doma, nitko vam neće dati novac, nitko vas neće nahraniti. Posao je posao. Svaki dan je zahtjevan jer smo ljudska bića, ne strojevi”, govori nam Jatender iz Indije.
Koliko stranci zarade u Hrvatskoj?
U Indiji bi mogli zaraditi 20 eura po danu. A ovdje oko 2000 bruto, ali neke agencije su nemilosrdne. “Agencija nam uzme 1000 eura, a 700 ostane meni. 200 ode za najam sobe, 380 za zajednički porez, najam bicikla 220 eura”, nabraja Jatender.
I Mandeep iz Indije zaradi oko 2000 eura bruto na mjesec: “Tvrtka mi uzima 10 posto i novac za unajmljivanje sobe i porez i za najam bicikla. Meni ostane možda 1000 eura. Od toga pošaljem 700 eura doma svaki mjesec”.
O troškovima nam govori i treći Indijac u ovoj priči – Sukhdeep: “Najam soba je malo previsok za nas, 300 eura, s hranom oko 500 eura. Zaradim 2000 eura i nakon što platimo proviziju agenciji, ostane nam 800 ili 900 eura. Ponekad, ako smo zaradili napojnice, poslat ćemo 500 eura doma. Ako nema napojnica, onda 200 do 300 eura”.
Koliko je izdano radnih dozvola?
Prema podacima MUP-a, do kraja 2024. godine u Hrvatskoj je izdano više od 200 tisuća radnih dozvola. Prvi put otkad su ukinute kvote za strane radnike.
Najviše odobrenja odnosilo se na radnike iz BiH – no, prvi put, ta brojka pada u odnosu na godinu prije. Bilježi se i pad broja dozvola za državljane Kosova. Na drugom su mjestu nekoć bili Srbi – No, sada su Nepalci – koji su dobili dvostruko više dozvola za rad nego godinu prije.
Nepostojanje migracijske politike
Demografkinja Sanja Klempić Bogadi upozorava na problem nepostojanja migracijske politike u Hrvatskoj: “Zemlje iz kojih dolazi najveći broj migranata više su vezane za tržišta koja su definirale agencije koje dovode strane radnike nego neka strateška odluka RH. Nepoznavanje jezika njih stavlja na dosta ranjivu poziciju na tržištu rada jer to znači da oni najvjerojatnije nisu upoznati sa svojim pravima”.
Većina njih radi kako bi osigurali bolji život obiteljima u zemljama iz kojih su došli.
Nepalci su u domovinu u prva tri lanjska kvartala poslali 48 milijuna eura. U Indiju je do kraja rujna prošle godine otišlo gotovo 29, a prema Filipinima 30 milijuna eura.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš komentira trendove: “Kad usporedite to s onim doznakama koje stižu u Hrvatsku od naših ljudi koji su vani i koje su 4 ili 5 milijardi eura i onda to usporedite s tih stotinjak milijuna eura, to nije zaista respektabilan broj. Neusporedivo više odljeva je za ovih 50, 60 tisuća skijaša”.
Broj stranih radnika i dalje će rasti. Hrvati se nadaju da time cijena rada neće dodatno pasti.