Na društvenim mrežama često se pojavljuju usporedbe cijena istih proizvoda u trgovinama u obje zemlje
Kava se prodaje po cijeni od 8 do 13 eura, deterdženti za pranje rublja koštaju od 17,5 do 35 eura, čokolada je oko 7 eura, riža 5 eura, a šamponi i dezodoransi po cijeni od 12,5 i 10 eura. Ove cijene su visoke, pogotovo kad se pretvore u nekadašnje kune, a prema najavama distributera, očekuje se daljnji rast cijena, navodi Net.hr.
“Nemoguće je reći hoće li do promjena doći već u sljedećim tjednima ili mjesecima, ali sigurno ne možemo očekivati stabilizaciju u odnosu na prethodni period. Osim toga, kava, kakaovac i drugi prehrambeni proizvodi sigurno će poskupjeti. S druge strane, proizvodi kemijske industrije koji ovise o nafti mogu imati manji porast cijena”, objašnjava Stjepan Roglić, direktor Nadzornog odbora Orbico grupe, najvećeg regionalnog distributera.
Građani više nisu iznenađeni poskupljenjima. “Sve je skupo, ne znam što ćemo. Morat ćemo jesti kruh i piti vodu”, kaže Maca iz Zagreba. “Moram gledati akcije i kataloge, a ponekad odem u Sloveniju na veći šoping”, dodaje Vesna.
U Sloveniji, gdje je inflacija tek nešto iznad pola posto na godišnjoj razini, cijene su značajno niže nego u Hrvatskoj. Na društvenim mrežama često se pojavljuju usporedbe cijena istih proizvoda u trgovinama u obje zemlje.
Josip Kelemen s potrošačke platforme Halo inspektore ističe apsurdnost situacije. “Isti proizvod u Hrvatskoj može biti skuplji i 20, 30 pa čak i 100 posto u odnosu na razvijenije i bogatije zemlje. U tim zemljama energenti, cijena rada, transport i PDV su skuplji, a opet su cijene niže”, navodi Kelemen.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar tvrdi da inflacija proizlazi iz rasta BDP-a i viših plaća. “Rast koji spominjem je znatno veći od inflacije, a kupovna moć naših građana je značajno porasla. Građani i umirovljenici danas mogu kupiti više mlijeka, goriva i brašna nego prije”, kaže Šušnjar.
Primjerice, za 20 eura (što je 150 nekadašnjih kuna) građani mogu kupiti kekse, mineralnu vodu, 2 decilitra soka, dva batka i zabatka, malu staklenku feferona i pakiranje hrane za pse. Prema ministru, to je dokaz da ljudi danas mogu kupiti više nego prije.
Međutim, dobavljači se ne slažu s Vladinim mjerama. “Ako ograničite cijenu tjestenine od 500 grama, pojavit će se nestašica, a na tržištu će biti tjestenina od 400 ili 800 grama po tržišnoj cijeni”, kaže Stjepan Roglić.
Očekuje se da će Vlada uskoro odlučiti koji će proizvodi biti uključeni na listu zamrznutih cijena. Odluka će biti donesena na sastanku u Ministarstvu gospodarstva s trgovcima i distributerima, koji će se održati sutra.
