Ipak, to je tek početak jer broj nezaposlenih i dalje raste
Čini se da je travanjski paket Vladinih mjera za spas
gospodarstva pogodio u srž. Zadovoljni su i obrtnici i
gospodarstvenici koji će sada zadržati radnike, a nagomilani
troškovi će im se otpisati ili odgoditi.
Ipak, kažu, ovo su tek hitne mjere. Da bi se gospodarstvo opet
pokrenulo od tamo gdje ga je korona zaustavila, trebat će još
zajednički raditi.
Od sredine ožujka zatvorena su i vrata Ivičinog frizerskog
salona. Nema nikakvih prihoda, a troškovi se gomilaju.
Popravljeni paket Vladinih mjera je, kaže, spas za poslovanje jer
će mu otpisati državna davanja i omogućiti da zadrži svojih
četvoro zaposlenih.
“Radnici se stvaraju godinama i naravno da je zadnja opcija bila
ostati bez radnika. Doći će opet novo vrijeme kad čovjek treba
stvarati, a ne može stvarati sam. Treba s radnicima”, kaže Ivica
Zanetti, vlasnik frizerskog salona.
Ti radnici će, dok čekaju ponovno pokretanje salona, od vlade
dobivati četiri tisuće kuna mjesečno.
Do petka poslijepodne tu je pomoć zatražilo više od 75 tisuća
poslodavaca za više od 440 tisuća radnika koji će tako biti
zbrinuti.
Na to računa i Renato Radić čija tvrtka za izradu i prodaju
namještaja također zatvorena čeka bolje dane. Pad prihoda je oko
90 posto, a 2000 radnika je doma. Nakon promašaja u prvom
pokušaju, Vlada je, kaže, s drugim paketom mjera pogodila.
“Ja mislim da svatko tko ne podržava ovakve mjere ustvari svjesno
ili nesvjesno želi biti gubitnik, a ne pobjednik”, smatra Radić.
Je li katastrofa zaustavljena?
Iako i obrtnici i gospodarstvenici smatraju da je drugi paket
mjera zaustavio katastrofu hrvatskog gospodarstva, tvrde da se
neke stvari u njemu još trebaju definirati. Dobro je, kažu, što
je pomoć raspoređena prema razredima, ali isti postotni gubitak
ne pogađa sve jednako.
“Firme imaju različite situacije. Neke firme su puno ulagale
prošle godine nadajući se da će ove godine imati veliki rast
prihoda. Zaposlili su puno novih ljudi. Njima je sad možda isti
prihod kao prošle godine zapravo veliki pad produktivnosti i
veliki problem”, rekao je Petar Šimić iz Udruge malih i
srednjih poduzetnika.
Nije riješen ni problem poslodavaca s prostorima u najmu, bilo
institucija, bilo privatnih vlasnika. Poslodavci očekuju da se tu
postigne dogovor o umanjenom najmu ili odgodi plaćanja. Ipak,
slažu se da su mjere postigle ono osnovno – spašavanje radnih
mjesta. No, ne potpuno.
Broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje raste. Samo u ožujku
je narastao za gotovo 6000, a trend se nastavio i u travnju do
današnjih 146.477 nezaposlenih i to u periodu godine u kojem
obično bilježimo pad nezaposlenosti. No, u posljednja dva tjedna
9000 ljudi je otišlo sa Zavoda. Zbog toga se broj otkaza zbog
koronavirusa procjenjuje na oko 16 tisuća. Među njima su oni čiji
su poslodavci počeli otpuštati prije drugog paketa mjera. Za njih
stižu dobre vijesti ako odluče vratiti ljude na posao.
“Oni poslodavci koji su u međuvremenu, a žele vratiti, mi ćemo im
sigurno dati potporu s time da ako su u međuvremenu primali
novčanu naknadu sa zavoda, onda ćemo tražiti povrat”, rekao
je ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.
I obrtnici i gospodarstvenici se slažu da je hitni paket mjera
dobro pogođen. No, od Vlade očekuju još – prije svega smanjenje
uvoza, pokretanje domaće proizvodnje i ukidanje parafiskalnih
nameta.