Puno je pitanja, a odgovore na njih pokušala je dati nadležna ministrica Blaženka Divjak
Točno je mjesec dana od odluke da se uslijed korona-krize prekida
nastava u školama i na fakultetima.
I učenike, i roditelje i nastavnike more brojne brige. Postavlja
se pitanje ocjenjivanja dok nastava traje online i na televiziji,
ali i hoće li državna matura biti odgođena. Prema školskom
kalendaru maturanti su trebali 16. svibnja pisati esej, no on je
odgođen, a tijekom lipnja polagati ostale ispite.
Puno je pitanja, a odgovore na njih pokušala je dati nadležna
ministrica Blaženka Divjak s kojom razgovarao Adrian De Vrgna.
Ona je za utorak sazvala sastanak ministara EU zbog mature i
upisa na fakultete.
“Gotovo sve škole u Europi su zatvorene, rade jedino vrtići u
Švedskoj i niži razredi u školama. Glavne teme su vezane uz
završne ispitie, ocjenjivanje i mature. 14 članica još nije
donijelo odluke o tome kada će biti državna matura, među njima je
i Hrvatska. 9 članica je donijelo odluke da će biti krajem
svibnja, u lipnju i srpnju, dok će u Portugalu biti u kolovozu.
Nama državna matura upada u vrijeme lipnja i ako epidemiološka
situacija to dopusti i ako budu takve upute Stožera ja vjerujem
da ćemo prvi scenarij da matura bude u lipnju, evantualno srpnju,
i ostvariti”, rekla je Divjak.
“Moramo čekati upute epidemiologa, za sada je izgledno da će to
biti lipanj. Mi razrađujemo i druge korake, ali nitko ne zna
kakva će biti situacija”, naglasila je.
Kada je riječ o upisima u srednje škole, Divjak kaže da se
natječaj raspisuje obično u svibnju, a upisi najvećim dijelom idu
online preko e-upisa. Ministrica je ponovila da će ocjene biti
zaključene na kraju osmog razreda tako da oko toga ne očekuje
probleme.
Upisi u osnovne škole su za sada odgođeni, a ministrica kaže da
se u EU razmatra da se oni provedu bez prisustva djece.
“Otom-potom, kad dobijemo procjenu”, kaže Divjak. Upitana što sa
psihološkim procjenama i djecom s posebnim potrebama, ministrica
za sada nema konkretnih odgovara.
Divjak tvrdi da je nastava na daljinu dobra alternativa, no mnogi
roditelji i učenici suočavaju se s teškoćama.
”Škola za život je kurikalarna reforma koju smo radili dvije-tri
godine. Nastava na daljinu je nažalost najbolja altrnativa tome
da nastave mora biti i da škola treba postojati, ako ništa onda
barem u virtualnom svijetu. Pripremali smo se dva-tri tjedna i
još uvijek tvrdim da smo među najboljima u Europi. Donijeli smo
preporuke i upute oko ocjenjivanja i vrednovanja, one su vrlo
jasne, poslali smo ih u škole. Učitelji i nastavnici su trebali
napraviti planove kako s tim započeti”, kaže Divjak dodajući da
su učitelji i nastavnici ”bačeni u vatru” te da treba imati
razumijevanja za novonostalu situaciju.
”Smatram da za sada dobro plivamo, pokušavamo dati jasne upute”,
dodaje.
Na pitanje je li sustav zaboravio djecu s posebnim potrebama,
Divjak kaže da pokušavaju odgovoriti na sva pitanja koja iskrsnu.
“Svakom djetetu s potrebama treba drugačija prilagodba, treba s
njim drugačije raditi. Najvažnije je da se nastava
individualizira, i to se i sada radi. Ostvarili smo
suradnju s društvom prevoditelja za znakovni jezik. Što se
asistenata u nastavi tiče znate da nitko nikome sada ne ide u
kuću. Ako pomoćnik u nastavu ne može doći u nečiju kuću, onda ne
može”, kaže Divjak dodajući da smo svi žrtve ove situacije, a ne
samo djeca s posebnim potrebama.
Ministrica kaže da su osigurali da se pomoćnicima u nastavi plaća
isplaćuje cijelo vrijeme te će oni, čim situacija to omogući,
nastaviti raditi.
“Imamo jako puno prilagodbi koje omogućuju kvalitetno nošenje sa
situacijom djece s teškoćama. Kada dobijemo još prijedloga, mi
ćemo usvojiti”.
Mnoge zanima kako se sada vrednuje znanje učenika. Divjak kaže da
je uputa da u svakom predmetu trebaju biti barem dvije ocjene,
jedna iz aktivnosti te druga iz nekog kompleksnijeg zadatka.
Cijelo vrijeme govori se o školi za život, ali udžbenici su i dan
danas prepuni pojmova, definicija koji se uče napamet, a dostupni
su s dva klika mišem. Na upit je tu kritičko promišljanje i
zaokret koji je kroz reformu najavljivanm ministrica odgovara:
“Ne pitaju se činjenice niti se ispituju podaci. Novi udžbenici
su bolje koncipirani. Još imamo i starih udžbenika koji nisu
reformski. Jasno kažem, razlikujte bitno od nebitnoga. Druga
ocjena je iz razvoja ključnih kompetencija, rješavanje problema
kritičkog promišljanja”. kaže Divjak dodajući da na tome i dalje
treba raditi.
Brojne zagrebačke škole stradale su u potresu. Postavlja se
pitanje gdje s učenicima ako epidemija ubrzo prođe?
“Infrastruktura i škole su na osnivačima, u ovom slučaju Gradu
Zagrebu. Naravno da sada možemo govoriti da se slabo skrbilo o
školama, da nije bilo ulaganja. Ovo je prvenstveno pitanje za
Grad koji dobiva decentralizirana sredstva za to, ali ja
vjerujem da ćemo i u sklopu ovih osnovanih zaklada dati prednost
školama”, kazala je ministrica.
Na kraju, upitana hoće li u rezanju materijalnih prava koje je
izvjesno uslijed krize, deblji kraj opet izvući prosvjetni
radnici, Divjak kaže da ti razgovori tek slijede.
“To nije tema koja se u javnosti može otvoriti prije nego se
razgovara sa sindikatima i prije nego se razmotre sve
mogućnosti. Nastava na daljinu ne može ići sama od sebe, ako je
obrazovanje prioritet, onda u obrazovanje moramo i ulagati”,
zaključila je Divjak.