Na prvu je zvučalo sjajno: zbog koronavirusa i potres krize banke
će dopustiti odgodu plaćanja kredita na najmanje tri mjeseca. No,
unatoč dobroj volji, ništa nije besplatno, pa ni ova mjera u doba
krize. Isplati li se odgađati plaćanje i to platiti ili ipak
stisnuti zube i uštedjeti?
Najčešće solemnizacija
Od početka travnja do danas u jednoj su banci primili više od 600
zahtjeva za moratorij dnevno.
”Zaprimili smo nešto više od 5000 zahjeva. Otprilike oko
dvadesetak posto zahtjeva odnosi se na stambene kredite, dok
nekih 80 posto na ostale vrste kredita”, kazao je Dario Gabrić
iz Erste banke.
Kod stambenih kredita najčešća je i solemnizacija aneksa ugovora.
Tim dokumentom mogu se pokretati ovrhe.
”I banke bi mogle sastaviti nove otplatne planove u kojima se
krediti otplaćuju sa nekim vremenskim pomakom, sukladno tome
obračunati kamate, međutim što ako će jednog dana dužnici upravo
za te kamate koje se prolongiraju na buduće vrijeme tužiti banke
ili ih neće htjeti platiti, pa će zapravo banke biti u
problemu”, rekla je Marijana Ivanov sa Ekonomskog fakulteta.ž
Na potezu država
Taj dodatni trošak solemnizacije pada na klijenta koji naknadu
mora platiti javnom bilježniku.
”To nisu mali iznosi, za jedan takav kredit koji sam spomenuo od
90.000 eura, on može iznositi do tri, četiri, pet tisuća kuna”,
izjavio je Denis Smajo iz Udruge Potrošač.
HNB savjetuje da se banke i dužnici dogovore, a na potezu bi
mogla biti država.
”Da se pri tome visina naknade za javnobilježničku uslugu ne
obračunava na uobičajeni način prema vrijednosti
ugovora ili neka država putem institucija koje to mogu
izvršiti odredi fiksnu naknadu”, dodaje Ivanov.
Hrvatska udruga banaka također poziva institucije da razmotre
snižavanje troškova solemnizacije, kako bi moratorij za građane
bio jeftiniji. Neke su poput OTP banke odlučile da neće biti tih
troškova, druge o tome još razmišljaju.
”Finalna razrada modela je u tijeku. Dakle, svi detalji
konkretni bit će poznati početkom idućeg tjedna. Ideja je da se
klijentima maksimalno izađe u susret. Dakle da sve ono što niste
platili sada da jednostavno se prebaci ili na kraj kredit ili da
se ovisno o dogovoru sa pojedinim klijentom i njegovim
preferencijama nađe odgovarajuće rješenje”, rekao je Gabrić.
U cijeloj priči s krizom koja nam slijedi nema puno dobitnika.
”Situacija da veliki dio dužnika neće otplaćivati svoje kredite
kroz narednih nekoliko mjeseci znači da će banke zapravo
propuštati kamatne prihode, to će imati određene negativne
reporkusije na njihovu dobit”, objašnjava Ivanov.
Iako niti mogućnost odricanja i neke vrste oprosta nije nemoguća.
”Banke žive od reputacija. Reputacija banaka je uništena u
zadnjih nekoliko godina poprilično. Možda bi im upravo ti neki
oprosti tih kamata za dug koji će se otplaćivati kasnije bili
relativno čak i jefitni ne preskupi načini da povećaju svoju
reputaciju, da pokažu solidarnost”, dodaje Ivanov.
No, kriterij bi u tom slučaju trebali biti izrazito jasni,
socijalni i bez zlouporaba.