Ujedno je obilježen i početak radova na izgradnji magistralnog plinovoda Zabok – Lučko radi povećanja kapaciteta plinovoda prema Sloveniji
U Lipošćakima je danas obilježen završetak izgradnje plinovoda Zlobin – Bosiljevo od 58 kilometara, a u što je državna tvrtka PLINACRO uložila 140 milijuna eura radi povećanja distribucijskog kapaciteta na ulaznoj mjernoj stanici u Omišlju s 2,9 na 3,4 milijarde prostornih metara.
Ujedno je obilježen i početak radova na izgradnji magistralnog plinovoda Zabok – Lučko radi povećanja kapaciteta plinovoda prema Sloveniji.
Početak gradnje u studenom 2023.
– Riječ je o izuzetno zamršenim infrastrukturnim projektima na transportnom sustavu koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta „Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal” – rečeno je iz tvrtke PLINACRO.
Nastavljeno je da će se ovim projektima dodatno povećati mogućnost korištenja kapaciteta terminala za ukapljeni plin i kapaciteta transportnog sustava te da će se stvoriti preduvjeti za dodatnu opskrbu zemalja Europske unije.
Predsjednik Uprave tvrtke PLINACRO Ivica Arar je podsjetio da je izgradnja plinovoda Zlobin – Bosiljevo započela koncem studenog 2023. godine.
– Ugrađeno je više od 20.000 tona čeličnih cijevi i opreme. Pojedinačna težina cijevi kreće se od tri i pol do 5,7 tona, prolazi ispod cesta i autocesta na devet lokacija, ispod željezničke pruge na pet lokacija, preko vodotoka na 14 lokacija. Trasa prolazi preko Primorsko-goransku i Karlovačku županiju. Uz temeljite rekonstrukcije plinskih čvorova Zlobin i Bosiljevo izradili smo i četiri stanice. Plinovod smo projektirali tako da utjecaj na okoliš bude minimalan jer je izgrađen u koridoru postojećeg plinovoda Pula – Karlovac i koridora Jadranskog naftovoda – naveo je Arar.
Nastavio je da se zahvaljujući bespovratnim financijskim sredstvima koja je osigurala Vlada Republike Hrvatske iz mehanizma za oporavak i otpornost nije stalo na tome.
– Započinjemo radove na izgradnji magistralnog plinovoda Zabok – Lučko od 36 kilometara, a procijenjena ukupna novčana vrijednost izgradnje je 78 milijuna eura. Zbog smanjenja troškova i očuvanje okoliša trasu plinovoda projektirali smo tako da gotovo u cijelosti prolazi koridorom postojećih magistralnih plinovoda – rekao je Arar.
Nema predaha
Predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću je poručio da tvrtki PLINACRO nije ostavio vremena za predah.
– Užurbano radimo na izgradnji još dva plinovoda, a to su Bosiljevo – Sisak i Sisak – Kozarec. Time će se dodatno povećati mogućnost korištenja kapaciteta LNG terminala i transportnog sustava prema Mađarskoj s 1,7 na tri i pol milijarde prostornih metara plina godišnje te prema Sloveniji na ukupno milijardu i pol. To pozitivno utječe na smanjenje transportne tarife za kupce u Hrvatskoj – dodao je Arar i naveo da je tvrtka koju vodi na vrijeme obavila sve da Hrvatska bude energetski stabilna i neovisna o plinu iz Rusije.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je kazao da izgradnja plinovoda od Zlobina do Bosiljeva potvrđuje usmjerenost Hrvatske prema sigurnoj, pouzdanoj i suverenoj energetskoj budućnosti.
– Projekt Zlobin – Bosiljevo važan je dio šireg ulagačkog ciklusa koji se provodi kroz program REPowerEU i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Za ovu skupinu projekata osigurano je više od 530 milijuna eura, a krajnji je cilj omogućiti pouzdanu opskrbu za više od šest milijardi kubičnih metara plina godišnje, ne samo za nas, nego i za naše susjede, a, nadam se, uskoro i do Bavarske – naveo je Šušnjar.
Nastavio je da se tim ulaganjima unapređuju sigurnost opskrbe i fleksibilnost sustava te potencijal za rast i modernizaciju, da energetska infrastruktura izravno utječe na sigurnost opskrbe, poslovnu stabilnost i kvalitetu života građana.
– Zato jačanje transportne mreže ima višedimenzionalan učinak, od industrije i poduzetništva do kućanstva i lokalnih zajednica – istaknuo je Šušnjar.
Napomenuo je da se razmišlja dugoročno jer su svi novi plinovodi projektirani s mogućnošću prijenosa vodika kako bi se osigurala tehnička spremnost za energetsku tranziciju i dekarbonizaciju.
– Hrvatska je učinila značajan iskorak na području ulaganja u energetsku infrastrukturu i provedbi mjere dekarbonizacije u energetskom sektoru, a time se izravno doprinosi ostvarenju ciljeva zelenog plana za Europu – poručio je Šušnjar.
Nastavio je da je do sada iz fondova Europske unije alocirano gotovo dvije milijarde eura, a da je najveći dio novca osiguran kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti unutar kojega je alocirano 1,43 milijarde.
– Od tog iznosa u okviru ulaganja u modernizaciju, jačanje i nadogradnju elektroenergetske infrastrukture alocirano je 640 milijuna eura, a 150 milijuna eura za korištenje geotermalne energije za grijanje. Ulaže se u uspostavu gospodarstva utemeljenog na vodiku – kazao je Šušnjar.
Priuštivo i bez nestašica
Premijer je rekao da je ovo dio “velikog projekta zlatnih dana i godina ulaganja u sustav transporta plina zahvaljujući snažnoj političkoj podršci Vlade”.
Nakon što smo u prvom mandatu presjekli četiri desetljeća staru raspravu treba li nam terminal za ukapljeni prirodni plin, odlučili smo uložiti u LNG terminal na Krku, kupiti brod LNG Hrvatska dok su takvi brodovi bili povoljni, a s kapacitetom od 2,6 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što smo uz tehničku prilagodbu podigli na 2,9 pa na 3,1, a do sredine 2026. kapacitet ide na 6,1 milijardu. Od svog otvaranja prije tri i pol ili četiri godine LNG terminal je primio 113 brodova koji su doveli plin u Hrvatsku. Da bi taj plin bio prikladno transportiran dalje, bile su nužne velike investicije u proširene cijevi, i to cijevi koje će u budućnosti biti namijenjene transportu vodika. Želja je osigurati potpunu energetsku sigurnost za Hrvatsku kada je riječ o plinu diversifikacijom opskrbnih pravaca. U ovoj krizi hrvatsko gospodarstvo niti hrvatska kućanstva nisu došli u nestašice plinom. Cijene energenata su ostale priuštive – kazao je Plenković..
Najavio je ulaganje u južnu plinsku interkonekciju, to jest produljenje cjevovoda od Dugopolja prema Posušju.
– Tako želimo omogućiti plinofikaciju Federacije Bosne i Hercegovine. Tako Hrvatska postaje snažno energetsko čvorište s mogućnošću opskrbe nama susjednih zemalja Slovenije, Mađarske i Bosne i Hercegovine. Uz već važan JANAF, ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu i u obnovljive izvore energije cjelovito se pripremamo za promjene koje traju – rekao je Plenković.
