Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014.
Polaganjem vijenca i cvijeća državni vrh i izaslanici nacionalnih
manjina i antifašista su podno spomenika “Kameni cvijet” položili
vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac,
na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika.
Rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika
krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale
te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke
pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.
Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna
ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke
za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101
djece do četrnaest godina starosti).
Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni
vrh, što nije bio slučaj od 2014., a nazočni su bili i
predstavnici nacionalnih manjina i antifašista, koji su od 2016.
godine odbijali prisustvovati državnoj komemoraciji.
Zajednički vijenac tako su podno “Kamenog cvijeta” položili
predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga
sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej
Plenković.
U izaslanstvu Sabora su i potpredsjednik Sabora SDP-ov Siniša
Hajdaš Dončić i saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor
Bernardić, a u izaslanstvu Vlade ministrica kulture Nina Obuljen
Koržinek. Također na komemoraciji je i sisačko-moslavački župan
Ivo Žinić.
Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske
općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća
Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine
Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA
RH) Franjo Habulin.
“Došao sam pružiti ruku i dobru volju, pokazati da sam spreman na
ozbiljne razgovore o situaciji u Hrvatskoj, i odnosu Vlade i
vlasti prema povijesti. Došao sam i zato da riješimo sve naše
probleme u interesu Hrvatske, i da sve hipoteke koje sramote ovu
zemlju u Europi i svijetu stavimo ad acta”, rekao je novinarima
Kraus na komemoraciji u Jasenovcu.
Kraus je potvrdio da vidi pomake u odnosu Vlade prema povijesti,
ali da njega više zanimaju rezultati.
“Mene interesiraju rezultati, da konačno stavimo ad acta pitanja
znakovlja, pitanja revizije povijesti, sve ono što sramoti ovu
zemlju, i da se konačno počnemo pridržavati zakona i ustava
Hrvatske”, naglasio je Kraus.
Istaknuo je da “sigurno neće” biti u Jasenovcu sljedeće godine
ako se ništa ne promijeni u godinu dana.
“Sigurno neću biti ovdje, niti itko od predstavnika židovske
zajednice. Ja sam pružio ruku i sada čekam da vidim što će se
dogoditi. Bili smo na jako dobrom sastanku nakon prošlogodišnje
komemoracije, gdje su bili predstavnici Vlade i svi ministri,
dogovor je bio da se ponovno nađemo u dogledno vrijeme i riješimo
situaciju. Nama se uvijek obraćaju, ovoga puta pet dana prije
komemoracije, inače dva do tri tjedna prije toga”, kazao je
Kraus.
Dodao je da su neki pomaci napravljeni, posebno u Ministarstvima
kulture i obrazovanja. “U kurikulum je za ovu godinu ušao posjet
Jasenovcu”, naglasio je.
Službena komemoracija zbog epidemije koronavirusa uključivala je
samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera socijalne
distance.
Proteklih godina bivša predsjednica Republike Kolinda
Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast
žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne
komemoracije, dok su predstavnici manjina te antifašisti odbijali
nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj
revidira povijest Drugog svjetskog rata te su organizirali
odvojene komemoracije.