Zbog paralize većine gospodarskih aktivnosti u travnju, slijedi najveći pad gospodarstva od 2000. godine
Analitičari su podijeljeni u procjenama je li u prvom tromjesečju
hrvatsko gospodarstvo palo ili poraslo, no za cijelu ovu godinu
dvojbi nemaju – recesija će zbog koronakrize biti dublja od one
za financijske krize 2009.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu
procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2020., a
šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, podijeljeni
su u procjenama.
Tako njih troje očekuje rast između 0,5 i 1 posto, a troje pad
između 0,5 i 4 posto.
Pokažu li se procjene o rastu točne, bio bi to najsporiji rast od
kraja 2014. Padne li BDP, bit će to prvi pad od polovice iste
godine.
Rast potrošnje usporava
Svi se u anketi slažu da gospodarstvu i dalje najveću podršku
pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Na to ukazuju podaci o rastu prometa u trgovini na malo u prva
tri mjeseca ove godine za 0,9 posto u odnosu na isto lanjsko
razdoblje. To je, doduše, najsporiji rast posljednjih godina, no
ipak je pružio podršku gospodarstvu.
“Nastavak rasta osobne potrošnje, odnosno djelatnosti vezane uz
trgovinu te građevinarstvo trebali bi dati najveći pozitivan
doprinos godišnjoj stopi rasta gospodarstva”, navodi jedan od
makroekonomista u anketi Hine.
S druge strane, pandemija koronavirusa i restriktivne mjere
usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na
gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do
velikog pada potrošnje u tom razdoblju, a posebice turizma, koji
je pogođen zabranama putovanja u svijetu.
Tako je, prema podacima iz sustava eVisitor, u prva tri mjeseca
ove godine došlo ukupno 635 tisuća turista, što je 33 posto manje
nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 20
posto, na 1,9 milijuna.
Jasno je da je negativno na domaće gospodarstvo utjecao i pad
industrijske proizvodnje. U prva tri mjeseca ove godine
proizvodnja je potonula 4,2 posto na godišnjoj razini.
Izvoz je, pak, stagnirao na godišnjoj razini jer se u ožujku
međunarodna trgovina usporila zbog prvih blokada gospodarskih
aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo
širenje koronavirusa.
U drugom kvartalu slijedi pad BDP-a od 20
posto?
I dok su u procjenama o prvom kvartalu podijeljeni, analitičari
su suglasni da u drugom, zbog paralize većine gospodarskih
aktivnosti u travnju, slijedi najveći pad gospodarstva od 2000.
godine, od kada DZS vodi te podatke.
U anketi Hine analitičari u prosjeku u drugom kvartalu očekuju
pad za 20,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove
se procjene pada kreću u rasponu od 15 do 25 posto.
To je znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a,
zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine na početku
financijske krize.
“Takav rezultat očekujemo zbog velikog dijela gospodarstva u
‘lockdownu’, pada potrošnje (pada prosječnih plaća i zatvorenih
trgovina), pada industrijske proizvodnje, ugostiteljstva i
smještaja te turizma”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Još nema konkretnih podataka o potrošnji, izvozu ili proizvodnji
na početku drugog tromjesečja, no jasno je da je koronakriza
umrtvila većinu aktivnosti, posebice turizam.
Prema podacima eVisitora, u Hrvatskoj je u travnju bilo samo
9.500 turista, 99 posto manje nego godinu dana prije, dok je broj
noćenja pao za 88 posto, na 392.000.
“Osim epidemiološke slike, na turizam će se negativno odraziti i
pad raspoloživog dohotka domaćeg i stranog stanovništva. U obzir
treba uzeti i kako je značajan udio domaće radne snage bio
prisiljen iskoristiti godišnje odmore tijekom travnja”, smatra
jedan od analitičara u anketi Hine.
Osim izostanka turističkih prihoda, na potrošnju će negativno
utjecati i slabost plaća. Prema podacima DZS-a, u ožujku je
prosječna isplaćena neto plaća u pravnim osobama iznosila 6.713
kuna. To je, doduše, 0,8 posto više na godišnjoj razini, ali 1,3
posto manje u odnosu na veljaču.
Očekuje se, također, oštar pad izvoza i uvoza roba i usluga zbog
višemjesečne blokade međunarodnog prometa i recesije u najvećim
hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…
Tako je talijanski BDP u prvom tromjesečju potonuo 4,7 posto na
kvartalnoj razini, što je njegov najveći pad od 1995., dok je
njemačko gospodarstvo palo 2,2 posto, najviše od globalne
financijske krize 2008.
“Povrh pada prihoda od turizma, znatan pad robne razmjene u
svijetu također utječe na Hrvatsku, što već vidimo iz podataka
robne razmjene za ožujak”, navodi jedan od analitičara u anketi.
Slijedi dublja, ali kraća recesija nego za financijske
krize
Nakon očekivanog potonuća u drugom tromjesečju, u drugom dijelu
godine pad gospodarstva bit će ublažen zbog popuštanja
restriktivnih mjera i normalizacije aktivnosti.
“Očekujemo da se tijekom ljeta turizam počne oporavljati i
dosegne do kraja godine 30 posto prihoda najboljih godina. Ne
bude li tako, i oporavak bude puno sporiji, očekuje nas i veći
pad”, ističe jedan od analitičara.
Prema anketi Hine, šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi
pad gospodarstva u cijeloj 2020. godini mogao iznositi 10,5
posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 7,5 do 12,5
posto.
Bit će to veći pad nego 2009. godine, kada je na početku
financijske krize gospodarstvo potonulo dosad rekordnih 7,4
posto.
I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako
procjenjuje da će BDP potonuti 9,4 posto.
Europska komisija, pak, procjenjuje da će ove godine hrvatsko
gospodarstvo pasti za 9,1 posto, dok Međunarodni monetarni fond
(MMF) očekuje pad od 9 posto.
I dok će pad u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za
globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati
kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se
ovoga puta rast gospodarstva očekuje već iduće godine.