Vlada je prikupila dokumentaciju o štetama u Zagrebu i prijavila se za financijsku podršku iz Fonda solidarnosti
Hrvatska može očekivati više od 20 milijardi eura za oporavak od
pandemije, izjavila je državna tajnica Ministarstva
vanjskih i europskih poslova Nikolina Brnjac u razgovoru za
nedjeljni Večernji list.
Državna tajnica Brnjac podsjetila je da se prijedlog Paketa za
oporavak Europske komisije sastoji od dva dijela:
modificiranog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od
1100 milijardi eura i Instrumenta za oporavak (Next Generation
EU) od 750 milijardi eura, od toga 500 milijardi bespovratnih
sredstava i 250 milijardi povoljnih zajmova. Instrument za
oporavak financirat će se novcem koji će EK posuditi na
financijskim tržištima na temelju kreditnog rejtinga EU, a
otplata tih zajmova počela bi 2028. i trajala do 2058.
“Prema preliminarnim izračunima, Hrvatska može očekivati iz tog
paketa nešto više od 20 milijardi eura. Međutim, cijeli paket
moraju prihvatiti sve zemlje članice na razini Europskog vijeća”,
kaže Brnjac.
Potvrdila je i da je Vlada prikupila obimnu dokumentaciju o
štetama u potresu pogođenom Zagrebu i prijavila se za financijsku
podršku iz Fonda solidarnosti. Procijenjena vrijednost ukupne
izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od
11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke.
“Uvjereni smo da je potrebno iskoristiti europska sredstva za
obnovu Zagreba upravo zato što možemo računati na bespovratna
sredstva, ne samo iz Fonda solidarnosti, nego i iz drugih
programa koji će nam biti dostupni kroz novi VFO. Nije nam cilj
zaduživati svoju djecu, već odgovorno rješavati prioritete putem
bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova”, kazala je.
Ocijenila je da je pandemija na neki način “otela” pola hrvatskog
predsjedanja Vijećem EU, zbog čega su brojne planirane teme
zasjenjene tom globalnom krizom, no smatra da je Hrvatska odlično
reagirala u potpuno nepredviđenim i neočekivanim uvjetima kakve
ni jedna država osnivačica Unije pa ni najdugovječniji europski
službenici nikada nisu iskusili.
Najveći je izazov bio okupiti ministre i omogućiti im kvalitetnu
raspravu, zbog čega su se vrlo brzo počele organizirati
videokonferencije koje su neka vrsta neformalnih sastanaka Vijeća
i dosad ih je održano više od pedeset.
Kao ključne poteze predsjedanja izdvojila je dogovor država
članica o otvaranju pregovora o pristupanju za Sjevernu
Makedoniju i Albaniju. “Nismo željeli odustati ni od summita EU i
šest zemalja zapadnog Balkana, pa je i Zagrebačkom deklaracijom
poslana snažna poruka solidarnosti i podrške europskom putu naših
susjeda”, dodala je.
Izdvojila je i dogovore Vijeća o dva paketa investicijskih
inicijativa koje su bile prvi odgovor Komisije na krizu izazvanu
koronavirusom koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s
Europskim parlamentom u manje od mjesec dana.