'Država nema beskonačne financijske kapacitete, mi ćemo ovu godinu završiti s javnim dugom na nekih 90 posto BDP-a'
Sve u svemu ministra Beroša i ostale članove Kriznog stožera
povijest će zapamtiti po tome što su pola Hrvatske doveli do
bankrota i desetke tisuća ljudi ostavili bez posla.
Neki će reći da je to bila cijena borbe protiv koronavirusa, ali
zanimljivo, nekidan je drug Krunoslav Capak rekao da u slučaju
drugog vala epidemije Covida-19 neće biti izolacije, bit će
dovoljno da nosimo zaštitne maskice, koje inače u prvom valu nisu
trebale. A da neće biti zaustavljanja ekonomije potvrdio je
i ministar gospodarstva Darko Horvat u intervjuu za Jutarnji list
rekavši da izolacije neće biti – jer si ju nećemo moći
priuštiti.
Drugim riječima, cijena borbe protiv Covida-19 izgleda da može
biti i mnogo manja, što smo prije dva mjeseca i mi ovdje rekli,
ali virus SARS-Cov 19 izgleda da kod nekih ljudi, osobito članova
Vlade i Kriznog stožera, prvo napada uši, a ne pluća.
Ali što je, tu je, a što će tek biti, to je tek pravo
pitanje.
Danas je država poslodavcima isplatila zadnji poticaj od 4000
kuna po zaposlenom radniku. Iduća tri mjeseca taj će poticaj moći
dobiti samo tvrtke iz tekstilne, kožarske i drvne industrije.
Doduše, kreće i nova mjera, tzv. radni petak kojom će se
poslodavcima koji su zbog pada opsega posla htjeli skratiti radni
tjedan, sufinancirati plaće zaposlenih, s najviše do 2000
kuna po radniku.
Više puta ste isticali da Vlada radi sve kako bi spriječila novi
val otkaza, mislite li vi da je neminovan i kako ste se
pripremili?
“Ja ne mislim da je neminovan”, rekao je predsjednik Vlade Andrej
Plenković.
Je li ili nije neminovan, provjerili smo sa stručnjacima i
poduzetnicima…
Tvornica kraj Velike Gorice zapoljšava 260 ljudi. Izvoze 70 posto
proizvodnje, nisu prestali raditi ni za vrijeme krize. Dovršili
su narudžbe, stavili ih sa strane na skladište i čekali trenutak
kad će ih moći poslati.
Pad poslovanja
Kako su prošla ova tri mjeseca?
“Pa jako specifično, ovo je nešto izvanredno što nas je zadesil,
ja bih rekao u godini koja je za nas trebala biti najbolja
dosad”, kaže direktor tvrtke Filip Galeković.
U travnju su bilježili pad poslovanja od 60 posto. U prvih pet
mjeseci ove godine imaju 20 posto manju zaradu. Tri mjeseca
koristili su se mjerama države.
Kožarski obiteljski obrt zapošljava šest radnika. U travnju su
stekli uvjete za poticaje.
“Bilo je teško, moram odmah reći, kao da su škare prerezale
kompletne narudžbe, isporuke, kompletnu proizvodnju.”
Miljenko i Filip ne ulaze u novo produženje mjere minimalac i za
lipanj, njihove tvrtke nisu u ugostiteljstvu ili uslužnim
djelatnostima. O otkazima, kažu, zasad ne razmišljaju.
Planirate li davati otkaze, je li to opcija u najgorem scenariju?
“Najgori scenarij je otkaz, evo mi smo imali sreće da nismo ih
davali.” – A planirate li? “Ne, ne, ja jednostavno to ne
gledam na taj način”, istaknuo je proizvođač kožne
galenterije Miljenko Vuk.
Jeste li posezali za radikalnom mjerom otkaza?
“Ne, otkazi, ne. Kod nas su zaposlenici ono što čini tvrtku i to
je neka zadnja, zadnja mjera za kojom bismo posezali. Ali mjeru
za skraćivanje radnog vremena vidimo kao dobru varijantu”, dodaje
Galeković.
No postoji bojazan kako preživjeti jesen i kako nadoknaditi
gubitke?
“Država mora uložiti dodatne napore da se to sve očuva,
vidjeti što se može napraviti s Europskom unijom i do nove godine
mislim da će biti jako teško i kritično razdoblje”, kaže Vuk.
Crni scenarij otkaza i propadanja poslova
Dvije milijarde eura na 11 godina – toliko se Hrvatska prošli
tjedan zadužila, a dio novca namijenjen je upravo
pokrivanju gubitaka zbog koronakrize. “I ovaj iznos
trebao bi biti dovoljan barem da se preživi
ova godina”, poručuje Velimir Šonje.
“Za ovu godinu smo, mogao bih reći, mi sigurni. U nekom
pesimističnom scenariju, ako bude dodatnih zaduženja, ono može
biti na domaćem tržištu, a moguće je čak da potrebe za time neće
biti. Ova kriza bi trebala biti jedan kratki udar i relativno
brzo izlaženje iz krize. Znači, ne dugo”, ističe ekonomski
analitičar Šonje.
Tako je slično poručila i Europska komisija. Kriza bi nam ove
godine mogla oštetiti hrvatski BDP za 9,1 posto. Ali se već u
2021. očekuje oporavak od 7,5 posto. Upravo je novo zaduženje od
2 milijarde eura dijelom namijenjeno i za pokrivanje gubitaka
koronakrize. U ožujku je mjeru minimalac iskoristilo
98.000 poslodavaca za 550.000 radnika, u travnju
85.000 poslodavaca za 502.000 radnika, a za
svibanj još nema finalnih podataka.
EK: PAD BDP-a 9,1 %
RAST U 2021. 7,5 %
ZADUŽENJE 2 milijarde eura:
OŽUJAK 85.143 poslodavca
502.143 radnika
TRAVANJ 98.535 poslodavaca
558.724 radnika
“Država nema beskonačne financijske kapacitete, mi ćemo ovu
godinu završiti uz javni dug na nekih 90 posto
BDP-a, što je visoka razina zaduženosti”, jasno će Šonje.
Crni scenarij otkaza i propadanja poslova slijedi nam, smatra
Šonje, ako se ne uspijemo izvući iz krize unutar dvije
godine.