Prvo su nam govorili da nema smisla ni potrebe nositi ih, a danas su na sve više mjesta obvezne
Bijele, plave, šarene, kirurške, platnene… Nose se na bradi,
naopako… Kako god bilo, bez njih se više ne može. Život pod
maskama – novo je normalno. Nakon kontradiktornih izjava iz
Stožera, maske su na sve više mjesta obvezne, a koliko su korisne
i kako nas štite otišli smo provjeriti u Nastavni zavod za javno
zdravstvo Andrija Štampar. S njihovom stručnjakinjom za
mikrobiologiju i parazitologiju napravili smo mali
eksperiment.
”Mi ćemo pokušati nakašljati se u ovu petrijevu zdjelicu i
vidjeti da li će doći nakon nekoliko dana do porasta
mikroorganizama na ovoj hranljivoj podlozi. Mi ovim pokusom
možemo pokazati samo porast bakterija jer bakterije su
mikroorganizmi koje su znatno veći od virusa”, objašnjava
Ivančica Kovaček, oditeljica Odjela za mikrobiološke analize
hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.
Prvo smo kašljali s maskom, a onda i bez nje.
”S maskom očekujemo da će porast biti niži nego bez maske što bi
bilo normalno i logično i ja vjerujem da će tako izgledati i
pokus. Naravno neke stvari će proći kroz masku zato jer maska ima
pore i sigurno je da sitnije čestice maska ne može zadržati”,
kaže Kovaček.
Je li naša maska uspješno zadržala bakterije ili ne, rezultatima
analize koja je potrajala nekoliko dana – vratit ćemo se kasnije
u priči. Uzorke zasad ostavljamo u sigurnim rukama. Covid-19
skriva još mnogo misterija, no struka je oko jedne stvari
složna.
”Što se tiče načina prenošenja, dominantni način prenošenja je
kapljičnim putem. Dakle mi iz našeg respiratornog sustava tijekom
kašljanja i disanja kad izlučujemo kapljice, kod glasnijeg govora
ili nešto, cijelo vrijeme iz nas izlaze male kapljice u kojima se
može naći virus i onda to kad dopre do druge osobe na sluznicu,
na oči, nos, usta, respiratornu sluznicu, može se osoba
zaraziti”, kaže Branko Kolarić, epidemiolog i voditelj
Službe za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ-a Dr. Andrija
Štampar.
Kapljice koje ispuštamo mogu prijeći put i do tri metra tijekom
kašljanja. No kako se virus širi uvelike ovisi o tome gdje se
nalazimo – u zatvorenom prostoru – ili vani.
”Problem je kod zatvorenih prostora koji imaju klima konvektore
koji taj isti zrak cijelo vrijeme u prostoriji vrte i onda
koncentriraju virus u prostoru”, otkriva Bruno Cvetković,
sanitarni inženjer NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.
”Na otvorenom prostoru ima nekoliko stvari koje su različite.
Drugačija je vlažnost zraka, drugačije je, imamo ultraljubičasto
zračenje, imamo frekvenciju, odnosno protok zraka je puno veći
nego ovdje gdje smo zatvoreni. Imamo klima uređaj koji puše ovaj
zrak koji mi udišemo”, dodaje Kolarić.
Većinu kapljica zaštitna maska će zaustaviti.
”Maske sprječavaju širenje tih kapljica u kojima se nalazi virus
izvan prostora maske odnosno sprječavaju veliku većinu toga što
mi prilikom govora, kašljanja, kihanja pošaljemo u prostor oko
nas”, kaže Kolarić.
”Čim mi razgovaramo, ja sad sigurno da u svom respiratornom
traktu imam bakterije, ima sigurno nešto i virusa, ali se oni
zadržavaju. Dakle moji virusi, moje bakterije se zadržavaju s
unutrašnje strane moje maske i zapravo ja na neki način štitim
vas od svojih bakterija, a isto tako vi mene od svojih bakterija.
Dakle svaka zadržava laički rečeno svoje mikroorganizme. Naravno
da će nešto i proći, ali ipak ne toliko”, pojašnjava
Kovaček.
Veličina čestica mjeri se u mikronima. Kirurška maska dohvaća
čestice veličine do 2 mikrona, a Covid19 je gotovo 20 puta manji
stoga bi on kroz ovu masku mogao djelomično proći. Ali…
”Kirurška maska štiti u slučaju da ih nosimo oboje jer kirurška
maska kad je nosi samo oboljeli štiti i do 70% od prijenosa
zaraze. Kad je nosi osoba koja nije oboljela, a osoba koja je
oboljela ne nosi, tada je 30% manje šanse da se osoba zarazi. A
kada nose obje onda je i do 95% manje šanse da se osobe zaraze. A
s obzirom da ne znamo tko je sve zaražen, a tko nije, zato je
preporuka da sad svi nosimo bar kirurške maske ili one
platnene”, kaže Cvetković.
A koliko nas štite ovisi i o tome kako ih koristimo.
”Ne dirati ju kad je se jedanput stavi, ne dirati oči, usta,
nos, ništa. Znači izbjegavati dodirivanje. Maska se drži na licu
preko nosa, preko usta. Obavezno se žičica namjesti oko nosa
da to ne pleše po nosu i kad se skida odbaciti i više ju ne
dirati. Po mogućnosti ne dirati prednji dio maske nego maska da
se skida držeći za gumice i od sebe i onda se odbacuje”, kaže
Cvetković.
Maska je danas globalno jedan od najtraženijih proizvoda. A to je
očito utjecalo i na cijene. Jednokratna kirurška maska u siječnju
ove godine, otkrivaju nam podaci Državnog inspektorata – stajala
je samo 25 lipa po komadu. U ožujku cijena drastično raste na čak
5,60 kn, a dva mjeseca kasnije još više na 7,80 kn.
Krenule su ih proizvoditi i mnoge hrvatske tvrtke. I osječka
tvornica tekstila koju smo posjetili nedavno je proširila svoj
asortiman. Maske koje proizvode su jednokratne, a prema
preporukama mogu se nositi do 3 sata. Da bi uspješno blokirale
koronavirus, moraju imati – tri sloja.
”Vanjski dio maske je polipropilen, središnji dio ili filter je
također polipropilen, imamo unutrašnji dio koji je također
polipropilen. S gornje strane maske nam se nalazi aplikator ili
žica koja nam služi za nos te gumica koju također varimo na
stroj. Najveća uloga je taj filter, koji sprječava prolazak
bakterija i virus kroz sami filter”, govori nam Branko
Maravić, direktor tvrtke za proizvodnju tekstila.
Na dan proizvedu i do 100 tisuća maski. Ne smiju se prodavati bez
certifikata.
”Imamo certifikate za sami filter koji je po neovisnoj kući koja
je radila testiranje samog filtera je 98,2-98,3% zaštite, odnosno
protočnost,i odnosno sprječavanja prolaza bakterija kroz samu
masku”, dodaje Maravić.
A koliko je bakterija prošlo kroz masku u našem eksperimentu –
rezultati su nas čekali na Zavodu.
”Rezultati su zapravo očekivani. Dakle vi ste kašljali u
hranjivi medij bez maske i s maskom i kad se pogledaju
rezultati vidi se da u petrijevki gdje ste kašljali na hranjivi
medij bez maske da su porasle bakterije i u to dosta visokom
broju. Međutim tamo gdje ste imali masku nije poraslo ništa
i ja sam jako zadovoljna s tim rezultatima jer znači da maska
stvarno štiti od toga da veće kapljice, u kojima su bakterije i
možda neki drugi mikroorganizmi, prodru van i prenesu se na
drugog čovjeka. S time da moramo biti pažljivi, bakterije su puno
krupniji mikroorganizmi nego što su to virusi”, kaže Ivančica
Kovaček te dodaje:
”Maska nas neće zaštititi od sitnih čestica koje mi isto tako
kao i krupnije lučimo prilikom razgovora, kašljanja i kihanja,
ali na ovom primjeru se lijepo može vidjeti da nas maska štiti
ipak od krupnih čestica i da kroz masku nisu prošli, dakle ako
imamo masku onda kroz tu masku nisu krupnije čestice prodrle. Ali
gdje se točno nalazi virusi – vjerojatno se nalaze i u krupnim i
u sitnim česticama, ali maska nas ipak donekle štiti, apsolutno
nas ne štiti, ali donekle nas štiti.”
Kako nas maske štite, što o njima kažu građani, što stručnjaci
Svjetske zdravstvene organizacije i HZJZ-a te zašto ih nositi – u
prilogu reporterke Karle Vidović.