Hoćemo li putem izgubiti monetarni suverenitet, hoće li siromašni biti još siromašniji i koji ćemo motiv staviti na naše kovanice eura?
Hrvatska je napravila još jedan veliki korak prema uvođenju eura,
a Potraga istražuje što će nam sve nova valuta uskoro donijeti.
Kava i šišanje mogli bi drastično poskupjeti, kruh, mlijeko i
ostale osnovne namirnice možda čak i pojeftiniti. Prognoza je to
financijskih stručnjaka, ali i iskustvo susjeda nakon uvođenja
eura.
Velikim kompanijama značajno će se pojednostaviti
poslovanje, bankama će se izbiti golem izvor zarade, građani bi
se mogli jeftinije zaduživati, a država će biti prisiljena
pažljivo brinuti o javnim financijama.
“Mi smo izuzetno euroizirana zemlja, što nijedna druga zemlja
nije. Mi već i sad imamo smanjen broj stupnjeva slobode za
neovisnu monetarnu politiku. Ako bi tečaj kune ojačao prema euru,
to šteti izvozu. Ako bi oslabio prema euru, to šteti svima koji
su zaduženi u euru ili imaju kredite u eurima. Mi moramo kunu
držati tu gdje je. Ako to moramo raditi i sad, što onda gubimo?
Koju to neovisnost gubimo ulaskom u eurozonu? Nikakvu”,
objašnjava guverner HNB-a Boris Vujčić.
Još jedan detalj jasno pokazuje koliko smo ovisni o drugima. Čak
ni naše kune ne tiskaju se kod nas, već u Njemačkoj i Austriji i
mi ih moramo kupiti. Naravno – eurima. Jedino kovanice izrađujemo
sami. Guverner Boris Vujčić pojašnjava kako ćemo samo dio prve
pošiljke kovanica kovati sami jer nam treba gomila metalnog
novca. Na kovanicama će biti prepoznatljivi hrvatski motivi.
Starčević, Marulić, Radić, Mažuranić, Jelačić, Gundulić i Dobrila
bit će s nama barem do 1. siječnja 2023. Onda će velikani u ime
državnih interesa svoje mjesto u našim novčanicima prepustiti
jednoj stabilnoj, sigurnoj i politički korektnoj – bezličnosti.
No hoćemo li putem izgubiti monetarni suverenitet, hoće li
siromašni biti još siromašniji i koji ćemo motiv staviti na naše
kovanice eura, sve to istražio je Dario Todorović.