Brojni su liječnici, znanstvenici i novinari novu bolest Covid-19 počeli uspoređivati s gripom
Kada je u siječnju koronavirus SARS-CoV-2 iz kineskog grada
Wuhana krenuo u svoj osvajački pohod diljem svijeta, brojni su
liječnici, znanstvenici i novinari novu bolest Covid-19 počeli
uspoređivati s gripom. Ta se usporedba sama po sebi nametala jer
su uzročnici obje bolesti respiratorni virusi, a i gripa i Covid
imaju slične početne simptome: povišena temperatura, malaksalost,
bol u mišićima i zglobovima…
A kako je koronavirus odnosio sve više života, mnogi su počeli
uspoređivati smrtnost kod gripe i Covida-19. I tako je počela
žestoka rasprava u javnosti koja traje i danas. Pritom većina
epidemiologa i infektologa tvrdi da je neprimjereno uspoređivati
dobro nam poznatu gripu, čije širenje obuzdavamo cjepivima i
učinkovitim lijekovima, s novom i nepoznatom nam bolešću protiv
koje nemamo nijedno ni drugo.
”Ova dva virusa je teško izravno usporediti i reći koji je
opasniji. Iako su oba virusi dišnog sustava, SARS-CoV-2 nije imao
priliku djelovati na ljudsku populaciju na isti način kao gripa.
Gripa je uz nas, koliko dobro je povijesni podaci mogu opisati,
više od 500 godina, što je nekih 20-ak generacija. Najopasnija
epizoda pandemijske gripe bila je španjolska gripa, koja je vrlo
vjerojatno bila u kontaktu sa svim ljudima na svijetu.
Kao rezultat, zabilježeno je između 50 i 100 milijuna smrti. Ova
epizoda je iz populacije uklonila sve najosjetljivije ljude, koji
nakon toga više nisu imali potomaka. To znači da smo mi kao
populacija otporniji na gripu nego ljudi rođeni prije te
epizode”, pojasnio je Ozren Polašek, profesor na Katedri za
javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu za Jutarnji list.
Gripa opasna i za mlade
”Za razliku od toga, SARS-CoV-2 još uvijek nije bio u kontaktu
sa svim ljudima, tako da ne možemo napraviti izravnu usporedbu.
Usporedbe koje možemo napraviti već sada ukazuju na to da
SARS-CoV-2 ima veću sklonost dovođenju do smrtnih ishoda u
starijim dobnim skupinama i među osobama koje imaju kronične
bolesti, dok je gripa opasnija za mlađu dobnu skupinu, u kojoj
ponekad dovede i do smrtnih ishoda. Za SARS-CoV-2 nasreću za sada
nisu zabilježeni smrtni ishodi u mlađim dobnim skupinama u
Hrvatskoj”, dodao je Polašek.
Epidemiolog Branko Kolarić, redoviti profesor na Sveučilištu
u Rijeci, upozorava da je gripa bolest koja ima izrazitu
sezonalnost (kasna jesen – zima) koja se kod Covida ne uočava.
”Gripa se efikasnije od Covida prenosi među djecom, kod koje
puno češće uzrokuje teže kliničke slike. Nadalje, gripa se
primarno prenosi u fazi dok osoba još nema simptoma, dok je kod
Covida prijenos moguć 48 sati prije pojave simptoma, no on se u
toj fazi čini daleko rjeđi nego kod gripe. Glavnina transmisije
Covida ipak je u simptomatskoj fazi bolesti.
Dok kod Covida do 80 posto zaraženih ima blage simptome ili ih
uopće nema, kod gripe je puno češća jasna klinička slika te osoba
zna da je zaražena/bolesna. Važno je dodati da ne znamo izaziva
li SARS-CoV-2 kod ljudi koji su preboljeli infekciju neke
dugotrajnije posljedice, dok znamo da to nije slučaj s gripom.
Naime, neki virusi uzrokuju nastanak malignih bolesti,
kardiovaskularnih bolesti, bolesti endokrinog sustava,
uključujući dijabetes itd…”, rekao je Branko Kolarić za
Jutarnji.