Kao glavne razloge nezadovoljstva i mogućeg odlaska navode odgovornost za uspjeh učenika, pritisak i zahtjeve roditelja, stalne promjene u obrazovnim politikama te potrebu za stalnim prilagođavanjem novim kurikulima
Prema rezultatima međunarodnog istraživanja TALIS 2024, hrvatski učitelji i nastavnici ubrajaju se među najobrazovanije u 53 zemlje sudionice. Čak 94 posto učitelja predmetne nastave u osnovnim školama te 87 posto nastavnika u srednjim školama završilo je četverogodišnji ili petogodišnji studij. Taj je udio dvostruko veći od međunarodnog prosjeka te znatno nadmašuje prosjek Europske unije od 75 posto, piše Novi list.
Prosječno imaju između 16 i 17 godina iskustva u školi, a tjedno rade od 40 do 43,5 sati – što je tri do pet sati više od prosjeka EU-a (39 sati) i OECD-a (41 sat).
Izloženi stresu
Unatoč tvrdnjama da zbog manjeg broja učenika imaju manje posla, radno opterećenje osnovnoškolskih učitelja u Hrvatskoj posljednjih je 11 godina poraslo za 2,1 sat tjedno. Istodobno, sve su više izloženi stresu, osjećaju da ih se nedovoljno cijeni te da nisu primjereno plaćeni za posao koji obavljaju.
Zabrinjava podatak da svaki četvrti učitelj ili nastavnik u Hrvatskoj planira napustiti profesiju u idućih pet godina. Još je izraženiji trend među mlađima od 30 godina – njihov je udio u posljednjih šest godina porastao za 13 posto.
Kao glavne razloge nezadovoljstva i mogućeg odlaska navode odgovornost za uspjeh učenika, pritisak i zahtjeve roditelja, stalne promjene u obrazovnim politikama te potrebu za stalnim prilagođavanjem novim kurikulima, navodi riječki dnevnik.
Rad u školama
TALIS 2024, najveće međunarodno istraživanje o učenju i poučavanju koje se ciklički provodi u 53 zemlje, među njima 29 članica OECD-a, otkriva i druge zanimljive podatke.
Rad u hrvatskim školama pokazuje se relativno stabilnim – više od 90 posto učitelja i nastavnika ima stalno zaposlenje. U obrazovanju prevladavaju žene: 80 posto učitelja i 69 posto nastavnika ženskog su spola, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najvećim udjelom žena u prosvjeti.
Učitelji rade s razredima koji broje prosječno 19 učenika, što je za šest manje od međunarodnog prosjeka. Međutim, u školama je sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama – u svakoj četvrtoj osnovnoj i svakoj trećoj srednjoj školi više je od 10 posto takvih učenika. Uz to, najmanje jedan posto učenika čine izbjeglice, a više od 10 posto razred često čine učenici s problemima u ponašanju.
Koliko ih cijene?
Svojim poslom zadovoljno je 84 posto učitelja i 89 posto nastavnika, no samo bi se trećina ponovno odlučila za isti poziv. Hrvatska se, prema istraživanju, nalazi među zemljama s najmanjim udjelom učitelja zadovoljnih plaćom – tek svaki četvrti smatra da je primjereno plaćen. Također, manje su zadovoljni i uvjetima rada u usporedbi s kolegama iz većine drugih zemalja.
Hrvatska se ubraja i među zemlje u kojima učitelji najmanje osjećaju da je njihova profesija cijenjena – bilo u društvu, među roditeljima, političarima ili u medijima.
Više pročitajte u online izdanju Novog lista…
