Dr. Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok istaknuo je kako je uloga Centra za zdravlje mladih, kojeg su suosnovali s Gradom Zagrebom, povećati dostupnost zdravstvenih sadržaja vezanih za zaštitu mentalnog zdravlja
U svijetu u kojem gotovo svaki sedmi tinejdžer živi s mentalnim poteškoćama, a ovisnost o društvenim mrežama neprestano raste, granica između stvarnosti i virtualnog života postaje sve nejasnija. Današnji mladi odrastaju pred ekranima – stalno povezani, a često emocionalno udaljeni – dok digitalna ovisnost i pritisak savršenstva potiču nove oblike tjeskobe i osjećaja usamljenosti. Prema upozorenjima Europe i Svjetske zdravstvene organizacije, više od polovice mentalnih poremećaja javlja se prije navršene 18. godine, što zahtijeva pametne i povezane politike u području obrazovanja, zdravstva i digitalne odgovornosti, piše Net.hr.
Digitalni pritisci
„Zagreb ne pristaje na kompromise kada je riječ o mentalnom zdravlju. Ulažemo u sustav koji povezuje struku, obrazovanje i zajednicu, jer želimo društvo u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko“, izjavila je dr. sc. Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, na IV. Zagrebačkom simpoziju mentalnog zdravlja Um na rubu budućnosti.
Ovogodišnji simpozij bio je posvećen utjecaju digitalnog okruženja i društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih. Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva raspravljali su o tome kako stalna usporedba, informacijsko preopterećenje i digitalni pritisci oblikuju emocionalni razvoj djece i adolescenata, ali i o mogućnostima da tehnologija postane alat podrške i prevencije.
Dr. Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok, naglasio je važnost Centra za zdravlje mladih, kojeg su osnovali zajedno s Gradom Zagrebom: „Naš je cilj povećati dostupnost sadržaja vezanih uz zaštitu mentalnog zdravlja, poticanje odgovornog spolnog ponašanja i promicanje zdravih životnih navika. Centar pruža besplatne usluge bez uputnice, prilagođene potrebama djece i mladih, uz podršku roditelja, škola i liječnika.“
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec podsjetila je da je Zagreb, dobitnik zlatne nagrade Europske komisije za Europsku prijestolnicu inkluzije i raznolikosti 2024., među više od 70 europskih gradova prepoznat kao primjer sveobuhvatnog pristupa problemu mentalnog zdravlja mladih.
U svjetlu sve veće zabrinutosti zbog digitalne ovisnosti, Grad Zagreb je uveo preporuku o zabrani korištenja mobitela tijekom nastave, s ciljem poboljšanja koncentracije, poticanja izravne komunikacije i razvoja socijalnih vještina učenika.
Sve tanja granica
Sudjelovanje brojnih nastavnika, školskih stručnih suradnika i predstavnika učeničkih domova dodatno je ojačalo raspravu o ulozi obrazovnog sustava u jačanju emocionalne otpornosti i odgovornog digitalnog ponašanja mladih, poručuju organizatori.
Kako granica između virtualnog i stvarnog svijeta postaje sve tanja, a mentalni poremećaji često počinju u djetinjstvu, poruka simpozija bila je jasna: potrebno je razvijati javnozdravstvene politike koje prate trendove među mladima, potiču otvorenost i stvaraju inovativne inicijative koje se ne boje tehnologije, već je koriste s empatijom i razumijevanjem – za zaštitu emocija i izgradnju društva u kojem je mentalno zdravlje najvrjedniji kapital nove generacije.
Simpozij je ujedno obilježio prvu godišnjicu Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu, koje je u kratkom vremenu postalo ključna točka psihološke podrške studentima. Tijekom Dana otvorenih vrata studenti su sudjelovali u radionicama i predavanjima mladih stručnjaka pod nazivom Mladi stručnjaci za mlade, čime je istaknuta važnost vršnjačke podrške te otvorenog dijaloga o emocijama, granicama i izazovima suvremenog života, istaknula je prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu.
