'U povijesti su ratovale moćne države pa su sad saveznice. Sigurno da ono što se dogodilo ne treba zaboraviti, ali život ide dalje'
Jubilarna proslava 25. obljetnice vojno redarstvene akcije Oluja
za tri dana, po mnogočemu će biti posebna!
O svim aspektima ovogodišnje proslave Oluje s predsjednikom
Generalskog zbora Pavlom Miljevcem razgovarao je naš Petar
Panjkota.
Osim što je okrugla, 25. obljetnica Oluje bit će posebna po tome
što će se na obilježavanju u Kninu prvi put pojaviti i Boris
Milošević kao predstavnik Srba u Hrvatskoj. A krajem mjeseca
potpredsjednik Vlade Tomo Medved će sa predsjednikom Republike
biti na komemoraciji ubijenim srpskim civilima u Gruborima.
Doživljavate li i vi to kao civilizacijski iskorak i važnu gestu
k okretanju zemlje budućnosti?
“To se trebalo dogoditi prije ili kasnije, moglo se dogoditi za
50 godina ili u idućih 30 godina, ali to je iskorak. Vjerujem u
dobre namjere i potpredsjednika Miloševića. Isto tako, vrijeme je
da se počne stavljati točka na ono što se dogodilo. U povijesti
su ratovale moćne države pa su sad saveznice. Sigurno da ono što
se dogodilo ne treba zaboraviti, ali život ide dalje, moramo
živjeti. Konačno, Srbi u Hrvtaskoj moraju shvatiti da je ovo
njihova država, imaju i potpredsjednika. Spuštanje tenzija ide u
korist svima. Ne bih povlačio paralelu između Grubora i same
proslave Oluje.”
U Knin ide potpredsjednik Vlade Boris Milošević, čija je baka,
majka oca hrvatskog branitelja, ubijena nakon Oluje, a ubojica je
kasnije dobio pomilovanje predsjednika Tuđmana. S druge strane, u
Grubore ide Tomo Medved, koji je triput ranjen u ratu, a brat mu
je poginuo u Oluji. Slažete se da je to snažan osoban čin sa
strane obojice?
“Sigurno da je. Obojica su doživjeli na svoj način tragediju.
Njihov odabir i želja pokazuju da se stvari kreću s nule i idu u
dobrom smjeru.”
Kako onda gledate na tvrdnje dijela oporbe da se odlaskom Tome
Medveda u Grubore izjednačavaju Oluja i Grubori?
“Ne bih povlačio paralelu. Osim toga, ovo ovdje je proslava
Oluje, jedne pobjedničke vojske, a Grubori su odavanje pijeteta
prema žrtvama, koje se nisu smjele dogoditi. A dogodilo se mjesec
dana nakon Oluje, to nije imalo nikakav stratški cilj, ali u ratu
se nažalost događaju takve stvari.”
Za zatvaranje tog poglavlja bilo bi dobro da i vlast u Srbiji
prestane jednoznačno gledati na Oluju kao na etničko čišćenje
Srba iz Hrvatske. Čuli smo Aleksandra Vučića da ne podržava
prisutnost srpskih predstavnika u Kninu. Mislite li ipak da će
dolazak Borisa Miloševića u Knin nešto promijeniti i u pristupu
Srbije događajima iz ’95.?
“Mislim da ne. Njima još uvijek odgovara to događanje u Hrvatskoj
i time na neki način hrane dio svoje populacije. Iako smatram da
ne misle svi Srbi tako.”
Hrvatski generalski zbor predložio je, a predsjednik Milanović
prihvatio da se odlikuju postrojbe HVO-a koje su sudjelovale u
Oluji. Pritom je zanimljivo da ste istu inicijativu preklani
imali prema vašoj počasnoj članici, bivšoj predsjednici Kolindi
Grabar Kitarović, ali ona nije pristala jer se bojala reakcija iz
BiH. Kako tumačite da je predsjednik Milanović u tom smislu
odvažniji od svoje prethodnice?
“Potpisao sam oba prijedloga. Jer, morate znati da je u
Generalskom zboru najveći broj generala koji su bili u Oluji i
Bljesku pa smo mjerodavni da neke stvari pokrenemo. Sigurno da je
to jedno priznanje i samom dijelu tih postrojbi, koje su bile u
potpori operaciji pa se na taj način može smatrati da su
doprinijele pobjedi. Kao što je Đuro Dečak dobio odlikovanje jer
je bio u operaciji Zid. Nitko tad nije znao da Srbija neće
reagirati i bili su u potpunoj obrambenoj operaciji, ljudi to
zaboravljaju i to treba podsjetiti. Da nije bilo cijele Hrvatske,
da se nije cijela borila… Vezale su se snage.”
Kritike koje su se pojavljivale preklani, pojavljuju se i sad.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poziva predsjednika
Milanovića da još jednom razmisli o dodjeljivanju odlikovanja
Zlatanu Mili Jeliću, koji će ga dobiti kao posljednji zapovjednik
specijalne policije HVO-a, a ujedno je pravomoćno osuđen za ratne
zločine na području Mostara 1993.
“To ne dobivaju zapovjednici, dobivaju postrojbe. Ne on osobno.
On ima pravomoćnu optužnicu, ali nije presuđen. Zatraženo je da
se to prebaci u Hrvatsku, ali odbija se već par godina izručiti
dokumentaciju kojom bi bio osuđen. U Bosni su 2003. prihvatili
statut haškog tribunala i tko god je bio u uniformi i prešao s
hrvatske strane u BiH, može biti optužen za protjerivanje
muslimanskog stanovništva, etničkog čišćenja… Svoje sude po
zakonima Jugoslavije, gdje nema zapovjedne odgovornosti.”
Predsjednik će dodijeliti odličja umirovljenim generalima, među
njima Krstičeviću i Kotromanoviću. Kako to da se to događa tek
ove godine? Ili se čekala 25. godišnjica?
“Za svaku se okruglu godišnjicu dodijeli malo više. Time se
skreće pozornost na obljetnicu. Ima još zapovjednika koji će u
idućem periodu biti odlikovani i s time će završiti jer to
odličje jedno je od najviših u vojnoj hijerarhiji”, zaključio je
Pavao Miljavac.