Mjesecima smo bombardirani informacijama, zbunile su mnoge građane, a znanstvenici još uvijek nisu sigurni da imaju sve odgovore
Pandemija koronavirusa dio je svakodnevice cijelog svijeta već
mjesecima. Virus koji se krajem prošle godine pojavio u Kini,
danas je prisutan u svim zemljama svijeta. No i dalje postoje
pitanja koje obične ljude zbunjuju, stoga vam donosimo odgovore
na najčešća pitanja o COVID-u 19 i koronavirusu.
Što je COVID-19, a što je SARS-CoV-2?
Virusi i bolesti često imaju različita imena. Primjerice, HIV je
ime virusa koji uzrokuje AIDS. Ljudi često znaju ime bolesti, ali
ne i ime virusa koji je uzrokuje. Postoje različiti procesi
i svrhe imenovanja virusa i bolesti, objašnjava Svjetska
zdravstvena organizacija WHO.
Virusi su imenovani na temelju njihove genetičke strukture kako
bi se olakšao razvoj dijagnostičkih testova, cjepiva i lijekova.
Bolesti se imenuju kako bi olakšale raspravu o prevenciji
bolesti, širenju, prenosivosti i tretmanu. Međunarodna
klasifikacija bolesti objavila je ”teški akutni respiratorni
sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2)” kao ime novog virusa
11. veljače 2020. (Severe Acute Respiratory Syndrome CoronVirus
2). Ovo ime je izabrano jer je virus genetički srodan s
koronavirusom odgovornim za izbijanje SARS-a 2003. godine.
Iako su slična, dva virusa su ipak drugačija. WHO je ”COVID-19
bolest” (COronaVIrus Disease-19) objavio kao ime nove bolesti
11. veljače 2020.
Što je koronavirus?
Koronavirusi su velika skupina virusa koji mogu uzrokovati
bolesti u ljudi ili životinja. To su virusi koji
cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na
ljude. Kod ljudi, nekoliko koronavirusa poznato je kako
uzrokuju respiratorne infekcije u rasponu od obične prehlade do
ozbiljnijih bolesti poput Bliskoistočnog respiratornog sindroma
(MERS) i Teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS). Nedavno
otkriveni koronavirus uzrokuje bolest koja je, kao što smo
napisali, ime dobila kao kratica, COVID-19.
Kako se prenosi koronavirus?
Koronavirus koji uzrokuje bolest COVID-19 u najvećem se broju
slučajeva prenosi putem kapljica koje nastaju kad zaražena osoba
kašlje, kiše ili izdiše. Kapljice su preteške da bi letjele
zrakom te brzo padaju na pod i druge površine. Osoba se može
zaraziti dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon dodirivanja
virusom onečišćenih površina ili udisanjem virusa ako je u
neposrednoj blizini osobe koja ima COVID-19. Još uvijek nije
neosporno dokazano da se virus šiti i putem aerosola, kapljica
koje su toliko male da ostaju letjeti u zraku, a nastaju disanjem
ili govorom zaražene osobe. Prema podacima WHO-a zasad je
dokazano da takve čestice mogu nastati, no osaje pitanje sadrže
li dovoljno virusa da se zdrava osoba zarazi.
Kada i gdje je započeo koronavirus?
WHO je na svojim službenim stranicama objavio kompletni vremenski
tijek odgovora te organizacije na koronavirus. Državni ured WHO-a
u Kini primijetio je 31. prosinca izjavu za medije Općinskog
zdravstvenog povjerenstva Wuhana na njihovoj web stranici o
netipičnim slučajevima virusne upale pluća.
Na samom početku pandemije svjetski mediji su pisali o
“misterioznom virusu nalik na gripu, nepoznatog podrijetla” u
Kini. Istragom kineskih zdravstvenih vlasti utvrđeno je da su
neki pacijenti prodavali na veletržnici u Wuhanu, gdje se nude
riba i plodovi mora. Ubrzo nakon Wuhana, pojavili su se slučajevi
i na Tajlandu i u Japanu, čije vlasti tvrde da su pacijenti prije
hospitalizacije boravili u Wuhanu.
Hrvatska je prvog korona pacijenta zabilježila 25. veljače 2020.
Bila je riječ o mlađem čovjeku koji je imao blaži
oblik bolesti, a zarazio se navodno u Milanu, na utakmici
Lige prvaka Atalanta – Valencia.
Koji su simptomi COVID-a 19?
Najčešći simptomi su kašalj, povišena temperatura, nedostatak
zraka, nagli gubitak mirisa i okusa ili promjenu okusa. Dodatni i
manje specifični simptomi mogu biti glavobolja, zimica, bolovi u
mišićima, umor, povraćanje i proljev.
Kada se bolest prvi put pojavila liječnici su prvo uočili
simptome temperature, suhog kašlja, grlobolje, kratkog daha,
otežanog disanja i glavobolje. Potom su oboljeli uočili gubitak
mirisa i okusa. Kasnije su je pojavili simptomi mučnine,
povraćanja i proljeva.
Kada možemo očekivati cjepivo?
Želja da se pronađe cjepivo pojavila se gotovo istodobno sa
saznanjem da svijetom hara novi virus. Zasad najzapaženije
rezultate dala je jedna američka biotehnološka kompanija i
Sveučilište u Oxfordu. Na Oxfordu su cjepivo testirali na makaki
majmunima koji su po svojoj strukturi najbliži čovjeku. Makaki
koji su bili cijepljeni nisu pokazali simptome COVID-a 19.
Američka kompanija cijepila je volontere s tri različite doze.
No i dalje ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup
liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je
liječenje kliničkih simptoma, primjerice povišene temperature ili
problema s disanjem. Primjenjuju se tako terapija
kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi. Neke studije govore o
dobrim rezultatima lijekova poput klorokina, hidroksiklorokina,
interferona beta-1, remdesevira, ali i azitromicina u kombinaciji
s drugim lijekovima, kao i drugih terapija, no doista
učinkovit lijek koji je univerzalno prihvaćen još nije pronađen.
Ostavlja li koronavirus posljedice?
Još se istraživanja treba provesti kako bi se znalo ostavlja li
virus posljedice i koje. Uz oštećenja pluća kod teže oboljelih
pacijenata, britanski su neurolozi recimo upozorili kako su
uočili da virus ne uzrokuje štetu samo na dišnom sustavu, već i
da može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog
sustava.
Uočeno je da neki pacijenti imaju moždani udar, a javljaju se i
oni s delirijem i psihozom. Neki pacijenti i nakon ozdravljenja
imaju poteškoća s disanjem, osjećajem umora i slabosti. Kao
posljedice navode se i fibroza pluća, ugrušci i oštećenja
srca.
Mutira li virus?
Mutacije virusa su česte i brojne, te su uobičajena evolucijska
pojava. Jedna je studija pokazala da je kod novog koronavirusa
zabilježeno čak 6000 mutacija. Neke organizmima donose
evolucijske prednosti, neke djeluju negativno na njih, a
neke mutacije nemaju nikakvog učinka. Za sada nije utvrđeno da je
mutacijama virus postao opasniji, no neke mutacije mogle bi kao
učinak imati lakšu transmisiju između ljudi.