Zanimljivi su podaci Eurostata koji uspoređuju kupovnu moć kućanstava na cijelom kontinentu
Nisu razlog bila vrhunska piva ni legendarni pubovi, niti dan svetog Patrika i prepoznatljiva zelena boja – razlozi zbog kojih su deseci tisuća Hrvata nakon ulaska u Europsku uniju odabrali Irsku bili su sasvim drugačiji.
Životni standard ondje je znatno viši nego u Hrvatskoj, objašnjava za RTL Direkt Ana-Marija Shaurya, Hrvatica koja već 12 godina živi u Dublinu i svjedoči stalnom napretku te zemlje.
Kupovna moć
– Ljudi puno više putuju, puno više troše na nove automobile, na izlaske, restorani su puni, jednostavno se osjeća da je bogatija zemlja, i ovdje se puno lakše napreduje, plaće su bolje, kaže Ana-Marija.
To potvrđuju i pokazatelji kupovne moći – mjere koliko kućanstva mogu realno kupiti svojim prihodima u pojedinim državama. Na vrhu Europske unije nalazi se Austrija, a odmah iza nje poznate ekonomske sile: Nizozemska, Njemačka, Danska, Švedska – te Irska. Upravo u tim zemljama građani imaju najviše raspoloživog dohotka.
– Ključna je stvar koliko ste zaradili, koliku dobivate plaću. To je jedan dio priče, a drugi dio priče je kolika je razina cijena za potrebe stanovanja, energetike, prehrane i slično. I tu je Hrvatska po svim parametrima stalno negdje na istom mjestu u odnosu na razvijene zemlje, kaže za RTL Direkt ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Ima pomaka
Ipak, Hrvatska bilježi pomake – barem u odnosu na manje razvijene članice. Danas se nalazi iznad osam zemalja Europske unije po kupovnoj moći, dok je prije nekoliko godina bila gotovo na dnu ljestvice. Među državama koje su sada iza nje su, primjerice, Mađarska i čak jedna od “starih članica” Unije – Grčka.
Da su Grci naučili živjeti s izazovima, potvrđuje Roberta Kapsalis, Hrvatica koja već godinama živi u Ateni.
– Grci se, naime, moraju snalaziti već dugi niz godina, s plaćanjem poreza na nekretnine, s nekim drugim stvarima koje su puno skuplje tu, od standarda života i plaćanja najamnine kad je netko podstanar, pa do nekih cijene koje su stvarno nerealne već dugi niz godina, govori Roberta.
S druge strane, kod naših zapadnih susjeda, situacija je znatno povoljnija. Italija ima veću kupovnu moć, što potvrđuje i Alessandro Albertini, Talijan koji živi u Zagrebu.
Zarađuju više, iste cijene
– Ja sam iz Toskane. Mislim da nema puno razlika, što se tiče cijena. Naprimjer, stanovi i kuće su manje više slične, ne bih rekao da su iste. Hrana je, mislim, u Hrvatskoj ipak nešto skuplja, kaže Alessandro.
Tu se i krije razlika – Talijani zarađuju više, a plaćaju gotovo iste cijene kao Hrvati. Slično vrijedi i za Sloveniju, koja u kupovnoj moći nadmašuje čak i Italiju.
– Slovenija ima kvalitetnija radna mjesta. Zadržala je više industrije, više dohodovnih vrijednosti, prema tome njezina je ekonomija po svojoj strukturi bolja od Hrvatske, a kad kažem bolja, to se onda odražava na kvalitetu radnih mjesta i visinu dohotka koji se ostvaruje, zaključuje Mladen Vedriš.
Više pročitajte ovdje…
