"Odnos lokalnih vlasti bih ocijenio sramotnim, a to je blagi izraz", rekao je
Kod spomenika posvećenog Ivici Gojaku i u parku kod Kina Edison obilježena je danas 84. obljetnica ulaska partizana pod vodstvom Većeslava Holjevca u okupirani Karlovac, što je odjeknulo Europom, a među onima koji su i ove godine to obilježili bio je povjesničar Ivo Goldstein.
Koji je značaj tog događaja?
– To je značajan datum u povijesti Karlovca i Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj. Grupa partizana na čelu s Karlovčaninom Holjevcem je preobučena u domobranske uniforme ušla u grad nastojeći iz bolnice na Dubovcu izvući Marijana Čavića, međutim imali su krive informacije jer je Čavić već bio izišao i kasnije je bio ubijen. Partizani su ušli u grad, zadržali se oko sat vremena i izvukli. BBC je javio da je Karlovac oslobođen – ratna propaganda je uvijek morala napuhavati vijesti. Taj je događaj pokazao da je Narodnooslobodilačka borba životna činjenica – bila je dovoljno organizirana čak i u doba nastanka da izvrši takav upad. O tom događaju je napravljen kasnije film. Komemorirali smo događaj na koranskom mostu na kojemu je poginuo Gojak, jedini partizan stradao u toj akciji, i kod biste s Holjevčevim likom. To radimo svake godine. Komemoracije su relativno loše posjećene i svake godine je sve manje okupljenih. Ove godine se dodatno obeshrabrilo građane naletom ludila, desnila i nasilja koje obilježava ove dane u Hrvatskoj, srećom ne i u Karlovcu, no riječ je o lošem znaku. Nećemo prestati komemorirati ovu akciju koju je predvodio Holjevac.
Zašto?
– Moramo to činiti – nema alternative. Služit ćemo se nenasiljem i hrabrom, muževnom riječju. Nećemo popustiti – predaje nema.
Kako biste ocijenili odnos lokalnih vlasti prema tome?
– Sramotnim, a to je blag izraz. To je civilizacijska sramota. Čime se pametan ponosi, budala se toga srami. To je najbolji opis situacije. Šutnja lokalnih vlasti sve govori.
Tvrdilo se ranije da je ta partizanska akcija zločinačka. Je li u toj akciji bilo počinjenih zločina?
– Ako počnete dubiti na glavi i počnete gledati povijest naopako, možete zaključiti da je akcija bila zločinačka, no zločinačka i izdajnička tvorevina je bila Nezavisna Država Hrvatska jer su u njeno ime počinjeni brojni zločini i jer je izdala hrvatske interese prepustivši najvažnije dijelove obale Italiji i velike poljoprivredne površine Mađarskoj. Ta država nije bila nezavisna jer je bila nacističko-fašistički protektorat. Nije bila niti država jer država podrazumijeva uređen odnos prema građanima, a nije imala nikakav odnos, nego je zavladao sustav terora. Naposljetku, to nije bila niti hrvatska država jer je ostala bez ključnih i strateški važnih prostora, a istovremeno je uključila Bosnu. Nitko ne može tvrditi da su Čajnići i Foča drevni hrvatski gradovi, mada neki nacionalistički umovi to govore. Da nije žalosno i tragično, bilo bi smiješno, a nije nimalo.
Vaš otac Slavko je napisao scenarij za igrani film „Signali nad gradom“ redatelja Živorada Mitrovića. Koliko taj igrani film vjerno prikazuje partizansku akciju u Karlovcu od 17. studenog 1941.?
– U nekim je detaljima to pokazano poetičnije, no sama srž je predstavljena – ništa se nije dodavalo ili oduzimalo.
Kako Hrvatska baštini Holjevca?
– U Karlovcu se po njemu zove brza cesta, a i jedna avenija u Zagrebu na vrlo važnom mjestu zbog njegove gradonačelničke funkcije i činjenice da se Zagreb za njegove vlasti proširio preko Save i da je doživio tih godina ogroman urbanistički i ekonomski razvoj. Nedavno je izišla biografija Željke Godeč koja je značajan doprinos poznavanju Holjevca.
Što je uvjetovalo porast desnog populizma ove godine?
– Mnogo toga. Nije to nitko isisao iz prsta. To je počelo 1990-ih godina sa žestokom ambicijom da se mijenja kultura sjećanja o Drugom svjetskom ratu i o Jugoslaviji koja je u nekim detaljima bila kriva, ali koja je u osnovi bila vrlo dobro postavljena. Do tada se vrlo dobro znalo tko je u Drugom svjetskom ratu bio na pravoj strani, a tko na krivoj. Franjo Tuđman je krenuo s pričama da NDH nije bila samo fašistička tvorba, nego i izraz želje hrvatskog naroda za samostalnom državom, što nije istina. Ta rečenica je otvorila tumačima povijesti, neoustašama, preokretanje percepcije, pa da ustaše postanu dobri dečki. Neki su negirali zločine, neki su priznali da su se možda neki zločini i dogodili, ali da su to bili dobri dečki koji su dobro mislili a da su se zločini dogodili igrom slučaja i slično. Različiti tumači na brutalan način to sve skupa nastoje opravdati, pa dobijemo potpuno izokrenutu percepciju tih događaja. Pogotovo to vidim kod mlađih generacija koje pojma nemaju o drugom svjetskom ratu ili imaju upravo revizionistički ili proustaški narativ. Ako u poduzeću nemate dobar završni račun, ne znate gdje ste u financijskom i poslovnom pogledu, pa ne možete stvarati razvojne planove. Isto je s Hrvatskom – ako nemamo svijest o onome što se dogodilo i ako uljepšavamo ono što se ne smije uljepšati, nemamo pravu ideju što raditi i kako se postaviti.
Biste li se složili s mišljenjima da je koncert Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu bio okidač za novi val desnog populizma?
– Apsolutno. Za to je odgovoran samo premijer Andrej Plenković koji je nakon parlamentarnih izbora imao različite opcije i mogao je birati ne ulaziti u koaliciju s desnicom, nego pronaći druge partnere ili ići na nove izbore, a on je odabrao koalirati s desnicom koja je dala ministre, kao i desno krilo Hrvatske demokratske zajednice, te oni forsiraju revizionističko shvaćanje povijesti. Korak po korak se išlo prema tome i to je bio pravocrtno napravljen put.
Jesu li onda ključni bili pregovori nakon parlamentarnih izbora?
– Djelomice. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava je najavio osnivanje povjerenstva koje će proučavati zločine samo s kraja rata i iz poraća. Potpredsjednik Vlade Tomo Medved apsolutno stoji na neoustaškim pozicijama.
Na temelju čega to tvrdite?
– Bio je u uredništvu knjiga o Krbavi koje su apsolutno neoustaške.
Je li premijer Plenković imao izbora s obzirom na to da Socijaldemokratska partija Hrvatske i stranka Možemo nisu htjeli koalirati s HDZ-om nakon parlamentarnih izbora?
– Jest. Mogao je koalirati s predstavnicima manjina, a mogao je ići na nove izbore, da je političar od formata, a on to nije. Nije istina da je imao mogućnost samo koalirati s desnicom. Ne prihvaćam takvo objašnjenje, odnosno to kao izgovor.
