Istraživanje Europske središnje banke među 86 banaka eurozone pokazuje da bi se mnoge od njih mogle naći u teškoćama jer neće moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima
Iako su se banke dosad uspješno nosile s koronakrizom,
istraživanje Europske središnje banke među 86 banaka eurozone
pokazuje da bi se mnoge od njih mogle naći u teškoćama jer neće
moći udovoljiti propisanim kapitalnim zahtjevima, piše
Jutarnji list.
U lošijem scenariju, u slučaju da BDP eurozone padne 12,6 posto,
stopa ukupnog kapitala banaka smanjila bi im se za 5,7 posto, što
bi za nekoliko banaka značilo da moraju potražiti dodatni kapital
kako bi udovoljile regulatornim zahtjevima.
Za očekivati je da bi se u sličnoj situaciji mogle naći i neke
manje hrvatske banke koje su slabije kapitalizirane, ali većina
ne bi trebala imati takvih problema jer je stopa ukupnog kapitala
bankarskog sustava oko 20 posto, znatno iznad minimalno potrebnih
osam posto.
Proteklih tjedana objavljeni rezultati poslovanja banaka pokazuju
da je koronakriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne
rezultate – u prvoj polovici godine dobit im je mahom
prepolovljena.
Slabijim rezultatima banaka najviše su pridonijeli smanjeni
prihodi i povećane rezervacije za gubitke do kojih bi moglo doći
uslijed nemogućnosti vraćanja kredita u okolnostima
pandemije.
Ako se koronakriza ne bude produbljivala, već na jesen, nakon što
istekne moratorij na otplatu kredita, hrvatske banke će početi
ponovno naplaćivati rate kredita, što će malo popraviti njihove
rezultate.
Međutim, sasvim je izgledno da će se u idućem razdoblju
povećavati broj građana i poduzeća koji neće biti u mogućnosti
vraćat kredite, piše
Jutarnji list.