Neki spominju kako bi jesen mogla donijeti i do sto tisuća novih nezaposlenih
Stalno se priča o jesenskom valu, prvom valu, drugom valu,
ljetnom, zimskom, ali val kojeg se stvarno trebamo bojati je val
otkaza. Slabašna turistička sezona je pri kraju, mnogi konobari,
kuhari, sobarice za koji tjedan više neće imati gdje raditi.
Država potpore tvrtkama ne može isplaćivati vječno, broj
nezaposlenih od početka koronaludila povećao se za 17.000, a neki
analitičari usuđuju se procijeniti da bi se mogao povećati i za
sto tisuća. Da nije dobro već je dao naslutiti Zdravko Marić,
ministar financija kaže da će kvartalni pad BDP-a, koji ćemo
saznati u petak – biti veći od onog 2008., za vrijeme velike
recesije.
Vlasnik tvrtke koja se bavi najmom razglasa, rasvjete i pozornice
većinu opreme mjesecima nije vadio iz skladišta. Njemu, kao i
tisućama drugih čija egzistencija ovisi o glazbenim i drugim
eventima, jesen donosi daljnju neizvjesnost.
“Nitko ne zna tko je gitarist, a tko bubnjar od Lane Jurčević,
Maje Šuput ili drugih kolega. Nitko ne zna tko njima radi
ozvučenje, tko je vozač i tako dalje. Treba skrenuti pozornost
ljudima koji upravljaju ovim Stožerom da puno ljudi pati”, kaže
Duško Cvetojević, direktor tvrtke “Didi Sound”.
Procjenjuje se da je više od 15 tisuća glazbenika i njihovih
suradnika izravno pogođeno obustavom koncerata. U tisućama se
broje i oni koji rade u od proljeća zatvorenim hotelima diljem
Hrvatske.
Dok glazbenici i hotelijeri već mjesecima trpe, danas je alarm
opet zazvonio i u fitness centrima, nakon preporuke da se od
ponoći zatvore svi u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer je
zaključeno da su nova žarišta koronavirusa. Vlasnik jednog
fitness centra u centru Zagreba tvrdi da je samo ta izjava Vilija
Beroša na presici Stožera direktno utjecala na dugoročne prihode
cijele industrije fitnessa. Još jedno zatvaranje, kaže, neće
preživjeti.
Ako je suditi po izjavama ministra financija, država nema novca
ni za mjere kojima su dosad pomagale gospodarstvu. I to iako
poduzetnici traže i dodatnu pomoć i reforme, bez kojih bi, čini
se, jesenski val otkaza mogao biti neizbježan.
“Razumijem ja nekakvu vrstu pozitivnog pritiska opet na nekakve
mjere, ali mislim da su svi svjesni koliko je država izdašno na
neki način poduprla gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta,
međutim, isto tako svi su svjesni da se to ne može raditi do
unedogled”, kazao je Zdravko Marić.
Neki spominju kako bi jesen mogla donijeti i do sto tisuća novih
nezaposlenih, no ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek
vjeruje da bi, uz produženje nekih starih i uvođenje i novih
mjera, situaciju mogla olakšati pomoć iz Bruxellesa.
“Mislim da tu postoji jedna mogućnost koja je vrlo izgledna da
ova kriza, pod uvjetom da epidemiološka situacije ne bude
pretjerano dramatična, da ova kriza bude duboka, najdublja što
smo imali od početka tranzicije, ali ipak relativno kratka, kaže
Vizek.
Vlada za početak računa na milijardu eura iz SURE programa,
usmjerenih baš za očuvanje radnih mjesta.
“Bit će nove pomoći, odnosno za one sektore koji su ugroženi na
raspolaganju su nam sredstva Europske unije, kombinirat ćemo ih s
nacionalnim sredstvima i naši gospodarstvenici, odnosno naš
realni sektor može očekivati asistenciju”, rekla je Vizek.
No, za briselsku asistenciju potrebne su i famozne reforme.
“Mislim da je to povijesna prilika da se u sljedeće dvije godine,
na početku mandata ove Vlade koja je ujedno i politički, rekla
bih, vrlo stabilna, da se doista provedu reforme koje će
omogućiti ovoj zemlji brži rast, viši rast proizvodnosti, što će
na kraju krajeva zagarantirati i viši rast plaća i standarda za
naše građane”, naglasila je Vizek.
Problem je samo što mnogi ne mogu dugo čekati.