Hrvatski BDP u drugom je tromjesečju pao rekordnih 15,1 posto
Koronakriza je nokautirala gospodarstvo: Hrvatski BDP u drugom je
tromjesečju pao rekordnih 15,1 posto! Na potonuće uzrokovano
zaključavanjem gospodarstva tijekom ožujka i travnja, prije
nekoliko dana pripremio nas je ministar financija. No Hrvatska
ovdje nije iznimka – sličan pad bilježi i ostatak Europe.
Hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je najveći kvartalni pad u
svojoj povijesti. Pad BDP-a od 15,1 posto u drugom tromjesečju
nije iznenadio ministra financija.
“Kriza bez presedana”
“Kriza apsolutno bez presedana. Došle su nekakve okolnosti koje
su bile nezamislive, pa čak ni u vrijeme Domovinskog rata nismo
imali zaključavanje gospodarstva. Da Vlada nije reagirala s
mjerama kojima je reagirala već na početku same krize, ja
vjerujem, siguran sam da bi ove brojke koje su dovoljno teške
bile još i gore”, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
U drugom kvartalu pala je i osobna potrošnja i investicije.
Jedina stavka koja je rasla jest državna potrošnja, upravo zbog
ulaganja u gospodarstvo. A to nam je donijelo i pozitivne strane
najgoreg gospodarskog rezultata ikada, misli ministar Tomislav
Ćorić.
“Ono što nas treba, ja bih rekao, usmjeriti u pozitivnom smjeru
je činjenica da smo u najvećoj mjeri sačuvali radna mjesta. U
ovom trenutku u Hrvatskoj radi 17 000 ljudi više nego što smo
imali prije COVID krize”, kazao je Ćorić.
Prosječni pad u EU – 14,1 posto
COVID je napao gospodarstva u cijeloj Europskoj uniji. Prosječan
pad BDP-a je 14,1 posto. Uz Veliku Britaniju, najviše su se
strmoglavile mediteranske ekonomije koje ovise o turizmu i
uslužnim djelatnostima, a pad veći od 8 posto bilježi čak i
Švedska koja je borbi s pandemijom pristupila najliberalnije.
Hrvatska je, u odnosu na konkurente, ostvarila i bolju turističku
sezonu od predviđene, no to poslodavce u HUP-u ne tješi.
“Ovo ukazuje na svu težinu i dubinu krize i bojim se da bi u
idućim kvartalima taj pad mogao biti još i veći”, kazao je glavni
direktor HUP-a Damir Zorić.
Zato umjesto epidemioloških preporuka očekuju čvršće mjere
državnih vlasti, ali nikako ponavljanje zatvaranja gospdarstva.
Tešku jesen najavljuje i saborska oporba.
“Brojke su nam loše i očigledno je da će u ekonomiji biti jako
puno problema. To se vidi iz sadašnjeg broja nezaposlenih koji je
negdje oko 40 tisuća veći nego godinu dana prije”, kazao je
saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić.
Svaka kriza je nova prilika. Da bi se gospodarstvo brzo i
efikasno stavilo na noge, potrebno je brzo djelovati.
“Da se znatno veća fokusiranost stavi na poticanje investicija,
pogotovo privatnog jer ja vjerujem da ćemo državne potaknuti na
temelju fondova Europske unije”, kaže ekonomski analitičar Hrvoje
Japunčić.
Potrebne su reforme i poboljšanje gospodarske klime
No, da bi dohvatili novac na raspolaganju, potrebno je pripremiti
projekte. Hrvatskom gospodarstvu šteti i ovisnost o uvozu, a za
brzi oporavak hitno su potrebne reforme i poboljšavanje
gospodarske klime. Ministar gospodarstva smatra da se na tome već
radi.
“Ono što činimo proteklih nekoliko godina u kontinuitetu je
olakšavanje poslovanja u Hrvatskoj i kroz mjere administrativnog
rasterećenja, i kroz mjere parafiskalnih nameta i kroz smanjenje
poreza”, kazao je ministar Ćorić.
Iz Vlade vjeruju da će godišnji pad gospodarstva ipak biti niži
od procijenjenih 9,4 posto. Ipak, pad i u trećem kvartalu je
neminovan, a tada će Hrvatska i službeno ući u recesiju.