Za svaku izrazito vulnerabilnu osobu, potrebno je pojedinačno razmotriti zdravstveno stanje i funkcioniranje uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je u srijedu dokument
koji će pomoći liječnicima u odlučivanju tko može pohoditi
nastavu i raditi u školama u doba pandemije koronavirusa.
U dokumentu naslovljenom ”Bolesti i zdravstvena stanja koja mogu
povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19”, HZJZ podsjeća
da se od samog početka pandemije govori o zdravstvenim stanjima
koja mogu povećati taj rizik, a odnose se na osobe s
respiratornim, kardiovaskularnim, bubrežnim i malignim bolestima,
dijabetesom, imunodeficijencijama, te na osobe starije životne
dobi.
Uz napomenu da je COVID-19 nova bolest za koju se još uvijek
prikupljaju znanstvene spoznaje, iz HZJZ-a podsjećaju i na sve
mjere zaštite poput ograničavanja kontakata s drugim osobama,
nošenja maske i pojačane osobne higijene. Također, ”u kućanstvu
je neophodno držati se podalje od osobe s ovakvim zdravstvenim
stanjem odnosno izbjegavati bliske kontakte, te provoditi druge
preventivne mjere”.
Ako je zdravstveno stanje osoba takvo da osoba samo kraće vrijeme
podnosi masku, nošenje maske potrebno je ograničiti na posebno
rizične situacije koje osoba nikako ne može izbjeći, primjerice u
javnom prijevozu, zdravstvenoj ustanovi i sl. Time je još važnije
da njihovi ukućani i druge osobe s kojima su u kontaktu
primjerice u školi ili na radnom mjestu stalno nose masku i
dosljedno provode druge preventivne mjere.
”Za većinu osoba s ovim zdravstvenim stanjem boravak u radnom
okruženju s uobičajenim uvjetima rada, školi te obavljanje drugih
obaveza ne predstavlja veći rizik za zdravlje od odlazaka u druge
javne prostore poput trgovine, banke, restorana, sudjelovanje u
javnom prijevozu i sl.”, smatraju u HZJZ-u.
Unutar ovih skupina bolesti i zdravstvenih stanja može se
razlikovati manji broj osoba koje pripadaju izrazito
vulnerabilnoj (ranjivoj) skupini bolesnika, odnosno osoba čije je
zdravstveno stanje izrazito narušeno. Za svaku izrazito
vulnerabilnu osobu, potrebno je pojedinačno razmotriti
zdravstveno stanje i funkcioniranje uzimajući u obzir aktualnu
epidemiološku situaciju. Takve se osobe trebaju savjetovati s
liječnikom primarne zdravstvene zaštite o svom zdravstvenom
stanju u svijetlu aktualne epidemiološke situacije s pandemijom
COVID-19, te eventualnim posebnim mjerama zaštite (pedijatar,
liječnik obiteljske medicine, specijalist medicine rada, te za
učenike liječnik školske medicine).
Izrazito vulnerabilne skupine bolesnika su odrasli i djeca,
neovisno o dobi, sa slijedećim zdravstvenim stanjima:
• osobe koje su transplantirale solidne organe
• osobe s određenim malignim bolestima (osobe s malignim
bolestima za vrijeme primanja kemoterapije, osobe koje imaju rak
pluća i u tijeku je radikalna radioterapija, osobe s hematološkim
malignitetima i malignitetima koštane srži poput leukemije,
limfoma, mijeloma, u bilo kojoj fazi liječenja, osobe koje
primaju imunoterapiju ili neku drugu trajnu terapiju maligne
bolesti, uključujući terapiju T stanicama s kimeričnim
antigenskim receptorima (CAR-T terapija), osobe koje zbog
malignih bolesti primaju terapiju koja utječe na imunološki
sustav poput inhibitora proteinske kinaze ili PARP inhibitore,
osobe koje su transplantirale koštanu srž ili matične stanice
prije manje od šest mjeseci ii su još na imunosupresivnoj
terapiji).
• osobe s teškim bolestima dišnog sustava, uključujući cističnu
fobrozu, teške oblike astme i teške oblike kronične opstruktivne
bolesti pluća (težinu astme i KOBP definira izabrani liječnik, tu
su prvenstveno osobe čija bolest zahtijeva specijalističku
zdravstvenu skrb i trajnu terapiju pod nadzorom specijalista)
• osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od
infekcija (npr. teška kombinirana imunodeficijencija, djeca s
povećanim rizikom od infekcija zbog drugih teških oblika primarne
imunodeficijencije, homozigotna anemija srpastih stanica)
• osobe koje primaju visoke doze imunosupresivnih lijekova (npr.
djeca i odrasli s povećanim rizikom od infekcija zbog
imunodeficijencije uzrokovane terapijom osnovne bolesti (npr.
iatrogena imunosupresija nakon transplantacije ili teškog
vaskulitisa)
• osobe koje trebaju pomoć pri disanju uključujući kisik,
sukciju, neinvazivnu ventilaciju ili profilaktički primaju
antibiotike zbog ponavljajućih infekcija dišnog sustava
• trudnice sa teškom srčanom bolešću (kongenitalnom ili stečenom)
• osobe sa određenim srčanim bolestima:
– bolesnici s jednim ventriklom sa ili bez palijativnog kirurškog
zahvata
– dojenčad s neispravljenom prirođenom srčanom manom (relevantno
za jaslice)
– srčani pacijenti s kroničnom cijanozom (saturacija kisikom
trajno <85%)
– pacijenti s teškim kardiomiopatijama koje zahtijevaju trajno
medikamentozno liječenje
– pacijenti s prirođenim srčanim manama koje zahtijevaju
medikaciju za poboljšanje srčane funkcije
– pacijenti s plućnom hipertenzijom koja zahtijeva medikamentozno
liječenje
– pacijenti koji su transplantirali srce
– pacijenti s prirođenim srčanim manama koji istovremeno imaju
druge kronične bolesti (npr. kroničnu plućnu ili bubrežnu bolest)
• druge osobe koje se klasificiraju kao izrazito vulnerabilne na
temelju kliničke procjene izabranog liječnika ili kliničara.
Treba uzeti u obzir, zaključuje HZJZ, da će se ovaj dokument
prilagođavati novim znanstvenim spoznajama.