Nema sloge oko Capakovog predviđanja da će u Hrvatskoj broj zaraženih početi padati
I danas opet rekord – 369 novih slučajeva Covida-19. Ali sada se
i u Hrvatskoj sve glasnije priča o onome o čemu je nekidan pisao
New York Times, da ogroman broj ljudi nosi beznačajne količine
virusa, odnosno da su testovi preosjetljivi, detektiraju najmanji
trag virusa i tako daju pa zapravo lažno pozitivne rezultate.
Sada znanstvenici različito misle i o samoizolaciji. Njemačka to
razdoblje planira s 14 smanjiti na pet, u Velikoj Britaniji je to
u početku bilo sedam pa su produljili na 10 dana.
Nema sloge ni oko Capakovog predviđanja da će u Hrvatskoj broj
zaraženih početi padati.
Dok u splitskom KBC-u leži 81 bolesnik s Covidom-19, njih pet na
respiratoru, ispred bolnice vojska diže šatore za
opservaciju.
Popunjeni su i svi kreveti u zagrebačkoj Klinici za infektive
bolesti “dr. Fran Mihaljević”.
“Pacijente oboljele od Covida, kojima je potrebna bolnička skrb,
prema planu se zaprima u Kliničku bolnicu Dubrava u kojoj je od
ranije ustrojen primarni respiratorni-intenzivistički centar”,
rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Na dan kada nije bilo županije bez barem jednog novog slučaja,
spominje se moguća promjena načina testiranja. Neki liječnici za
New York Times tvrde da standardni testovi prepoznaju velik broj
osoba koje nose relativno malu količinu virusa zbog čega bi
testove trebalo učiniti manje osjetljivima, a one s malom
količinom virusa proglasiti negativnim. Zlatko Trobonjača,
imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, nikako se ne slaže.
“Mislim da to nije dobro, budući da znamo da postoji jedan broj
asimptomatskih prijenosa. Prema tome, u cijeloj toj situaciji još
dodatno smanjivati osjetljivost testova i proglašavati one koji
su potencijalno pozitivni negativnima, mislim da to nikako nije u
redu i da bi to samo pridonijelo širenju epidemije”, smatra
Trobonjača.
Stručnjaci slično gledaju i na ideju skraćivanja dvotjedne
samoizolacije. Norveška i Austrija karantenu su već skratile na
10 dana, kao u Velikoj Britaniji, dok ugledni njemački virolog
tvrdi da je i svega pet dana dovoljno. Nije, ako se pita šefa
novoosnovanog Povjerenstva za zaštitu starije populacije od
epidemije Covida-19.
“Ja se slažem s direktoricom Europskog centra za kontrolu i
prevenciju bolesti koja nas moli da samoizolaciju i dalje držimo
na 14 dana, jer je to period inkubacije. Kad prođe 14 dana, onda
je preko 97 posto vjerojatnost da se osoba neće razboljeti. Što
je kreće, to je veća mogućnost da će netko biti zaražen i
zaraziti druge. Istina je da u prvih 5-7 dana najviše ljudi
pokaže simpotome, ali dovoljan postotak može postati zarazno i
nakon tih pet dana”, rekao je epidemiolog Branko Kolarić.
U laboratoriju za naprednu genomiku pri Institutu Ruđer Bošković
proljetos je tim znanstvenika prvi pročitao genom koronavirusa u
Hrvatskoj. Vođa tima ističe kako trenutačno ne znamo koji soj
virusa kruži Hrvatskom, dok je drugdje u Europi drugi soj virusa
preuzeo primat nad proljetnim.
“Sad trenutno ne znamo je li taj soj virusa i kod nas dominantan,
je li možda neki drugi soj preuzeo prvo mjesto, znači ne znamo.
Ovaj novi se brže širi, znači zarazniji je”, upozorava Oliver
Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku pri Institutu
Ruđer Bošković.
“Epidemiološke mjere se moraju provoditi u što većoj
mjeri”
Ako je zarazniji soj i u Hrvatskoj na prvom mjestu, tim bi bilo
teže shvatiti matematički model o kojem govori ravnatelj Zavoda
za javno zdravstvo, prema kojem bi brojke zaraženih trebale
krenuti padati krajem mjeseca.
“I ja želim, kao i docent Capak i svi mi želimo da imamo što
manji broj zaraženih, ali s obzirom na broj zaraženih koje imamo
u posljednja dva-tri tjedna, s obzirom na broj pozitivnih, čini
se da nam epidemija kola u populaciji, a ako kažemo da neće biti
zaraženih kroz dva-tri tjedna, onda bi to značilo da se ni mjera
ne moramo pridržavati”, kazao je Kolarić.
“Ja očekujem da ćemo vjerojatno prijeći 400-500 slučajeva po
danu, a kako će to dalje ići to ne možemo u ovom trenutku znati.
Trebalo bi se postaviti da se epidemiološke mjere u što većoj
mjeri provode. Mi da živimo moramo, sve ljudske i društvene
aktivnosti se moraju nastaviti, ali samo na jedan poseban način”,
mišljenja je pak Trobonjača.
Dakle, naši sugovornici se slažu, ključna stvar uoči izgledno
teške jeseni prije svega su maske i socijalna distanca.