To je prva takva u Hrvatskoj
“Poboljšanje je tu i vjerojatno idem doma, a doktorici Vandi Eđed Šimić i cijeloj ekipi hvala jer se trude – dosta sam zadovoljan radom”, poručio je danas umirovljenik Slobodan Ristović, pacijent na gerijatrijskoj ambulanti Specijalne bolnice za produženo liječenje u Dugoj Resi.
To je prva takva ambulanta u Hrvatskoj, otvorena je danas u prisustvu ministrice zdravstva Irene Hrstić, a V. Eđed Šimić je prva specijalistica gerijatrije u zemlji.
Starost nije bolest
Ravnateljica dugoreške bolnice Višnja Mihalić-Mikuljan je napomenula da je grad nastao oko tvornice iz 1892., a da je bolnica nastala 1896., da je bila akutna, imala 80 kreveta i vrhunske specijaliste, da se od 1995. zvala Gerijatrija Duga Resa, pa rad sa starim pacijentima im ne predstavlja novost.
– Starost nije bolest i cijelo vrijeme se borimo za prevenciju posljedica starosti – kad čovjek izgubi ravnotežu, padne, postane nepokretan, javljaju se psihičke tegobe, propisuje se niz lijekova… Ranije se govorilo tko dođe u Dugu Resu, iziđe u lijesu, a više nije tako i na to sam ponosna. Razvili smo se u bolnicu za produženo liječenje sa 165 kreveta i razvijenu polikliniku. Kada sam postala ravnateljica, tu je radilo petoro liječnika, a danas je tu 18 subspecijalista. Ponosna sam na naše liječnike i sve nas koji tu radimo. Nismo pobjegli put Zagreba, nego smo ostali tu. Vjerujem da smo dobri liječnici jer volimo ljude i svoj posao – navela je V. Mihalić-Mikuljan.
Nastavila je da imaju 25 kreveta na odjelu palijativne skrbi kojega vodi doktor Kovačić i da “nikoga tamo ne boli”.
– Svi mogu spavati i dostupni su im njega i obitelj 24 sata dnevno i nitko se tamo ne boji umrijeti – kazala je V. Mihalić-Mikuljan.
Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin je istaknula da Karlovačka županija ima 112.200 stanovnika i da ih je četvrtina starija od 65 godina.
– Ova ambulanta treba tek zaživjeti i vjerujem da će omogućiti podršku pacijentima, prvenstveno prevencijom, a zatim dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom. Apeliram na obiteljske liječnike da upućuju starije na korištenje usluga ove ambulante i na starije sugrađane da koriste ove usluge – poručila je M. Furdek Hajdin.
Ministrica je čestitala Županiji karlovačkoj i županiji na prepoznavanju potreba stanovništva i da je bolnica utvrdila smjer kuda će se dalje razvijati.
– Stanovništvo stari, a gerijatrijskim pristupom možemo pacijente učiniti zdravijima u kroničnoj bolesti. Kompleksnim pristupom omogućavamo pacijentima zdrave godine života i biti star ne znači biti otpisan. Ministarstvo zdravstva je prepoznalo gerijatriju kao specijalizaciju. U prošlom petogodišnjem planu smo imali pet planiranih specijalizacija iz gerijatrije, a u novom imamo 19. Ovaj model trebaju koristiti i u drugim županijama – kazala je I. Hrstić.
V. Eđed Šimić je najavila za lipanj kongres specijalista gerijatrije iz cijele Europe koji će se održati u našoj zemlji.
Objasnila je da je njezina specijalizacija bila njena osobna vizija i vizija cijelog bolničkog tima u Dugoj Resi.
– Profesoricu Spomenku Tomek-Roksandić poznajem tridesetak godina i pohađala sam njena predavanja te sam od prvog dana od diplomiranja gajila ljubav prema toj grani medicine, a prepoznala sam i da imam dar za nuspojave lijekova. Ljubav prema starijem čovjeku prepoznate rano – navela je V. Eđed Šimić.
Široka specijalizacija
Nastavila je da je diplomirala medicinu 1992. i radila godinu i pol kao mlada liječnica te počela pratiti literaturu.
– Imala sam vrlo široke interese u medicini i išla sam se holistički obrazovati kroz praksu i praćenjem gerijatrijske literature – objasnila je V. Eđed Šimić.
Dodala je da gerijatrija zahtijeva širi spektar znanja u odnosu na ostala područja medicine, i da ima tri stupa – internu medicinu kao primarni, neurologiju i psihijatriju.
– Bila sam i inače zainteresirana za kliničku farmakologiju, a na nju se stavlja težište u toj specijalizaciji, no morate se baviti i svim drugim granama te koncipirati optimalno liječenje – rekla je V. Eđed Šimić.
Nastavila je da se liječnici inače ne vole upuštati u područja koja nisu specijalizirali, a u gerijatriji je važno utvrditi što je primarno.
– Različiti su pristupi gerijatriji, a polazim od kliničke farmakologije i deskripcije, da se smanje doze koliko je dopušteno, a da se smanje negativne posljedice, naročito nepotrebnih pretraga. Ako u Velikoj Britaniji dođe pacijent sa slomljenim kukom, primjerice, prvo se zove gerijatar koji će utvrditi uzrok pada, a primarni uzrok može biti internistički, neurološki ili psihijatrijski. Traumatologa zanima samo da sanira akutni problem, dok kronični rješava gerijatar te tako smanjuje negativne posljedice. Razlog pada može biti slabokrvnost, što se može sanirati prije operacije, a onda se prati njegov oporavak. Dakle, gerijatar je krovni specijalist koji se dogovara s ostalima. Gerijatrija je interdisciplinarna. Vrlo je široka i zahtjeva, malo se mladih odlučuje za nju, ali je izrazito potrebna – pojasnila je V. Eđed Šimić.
