Čudesne rezultate obećavao je jedan kapetan engleske mornarice koji se zatekao u gradu
Znanje stranih jezika, barem engleskog, kao danas gotovo univerzalnog jezika u brojnim područjima, u današnje vrijeme je praktički neophodno.
Ovisno o području kojim se bavite, u Hrvatskoj je to najočitije na primjeru turizma, svakako je izuzetno bitno znati i neke druge veće jezike.
I, može se slobodno reći da nam to ide jako dobro, kako prema službenim podacima, tako i prema onom što se može primijetiti u svakodnevnom životu.
Naime, Hrvatska je prema EH English Proficiency Indexu (2024.) na petom mjestu u svijetu među najboljim neizvornim govornicima engleskog jezika, s vrlo visokim stupnjem znanja. Hvali se i generalno poznavanje talijanskog i njemačkog jezika među Hrvatima.
Ispred nas su na spomenutoj listi samo Nizozemci, Norvežani, Singapurci i Šveđani, a ako planirate putovanja i od stranih jezika znate samo engleski zaobiđite Obalu Bjelokosti – ona je čvrsto na zadnjoj poziciji ove ljestvice.
Da lista nije promašena vjerojatno se većina nas uvjerila i u svakodnevnom životu – bilo u razgovoru s turistima koji uvijek hvale upravo tu činjenicu, bilo sa strancima koji ovdje borave dulje (kao, primjerice, EVS volonteri u Centru za mlade u Karlovcu) i obavezno naglašavaju da im je prilagodbu znatno olakšalo baš to da gotovo svi oko njih – znaju engleski jezik.
A, prije 100 godina počelo se sve više pričati o potrebi poznavanja svjetskih jezika. U školama se uglavnom poučavao latinski, kod onih zahtjevnijeg programa i grčki, no polako se shvaćalo da tu treba biti promjena.
U našem gradu tako je “senzacija” bio dolazak engleskog vojnika koji je obećavao gotovo čudesne rezultate polaznicima.
Kakvi su zaista bili danas je nažalost nemoguće saznati, ali nema sumnje da je i tekst koji prenosimo odigrao malu ulogu u osvješćivanju potrebe učenja stranih jezika.
“Strani jezici”, Hrvatska sloboda, 12. veljače 1926. godine (digitalna.gkka.hr)
Znanje stranih jezika razvilo se je tekom vremena u jednog od glavnih faktora trgovačkog i prometnog života. Tko strane jezike govori važi kao naobražen.
Jedan pogled u javni život dovodi nas do spoznaje da je znanje stranih jezika jedno od najvažnijih stvari u borbi za opstanak. Oni, koji govore više jezika, imadu svagdje prednost. O toj činjenici nema sumnje.
Što razmjerno tako malen broj Hrvata strane jezike dobro govori, krivo je u prvom redu to, što se u nas moderni jezici podučavaju po jednoj metodi, koja je samo za klasične jezike prikladna, dok se svrsishodnijim načinom dade već za 3-4 mjeseca postići vanredan uspjeh.
Jedan bivši kapetan engleske mornarice podučavat će u Karlovcu sve svjetske jezike, a napose engleski, njemački, talijanski, španjolski, japanski i ruski.
Metoda njegove poduke bit će takova, da će svaki donekle marljivi učenik biti u stanju za 3-4 mjeseca jezik, koji bude učio, razumjeti, govoriti, čitati i pisati.
Predbježno davat će se satovi samo za pojedince, a javi li se dostatan broj interesenata za zajednički tečaj obdržavat će se i takav.
Pobliže saznajte u tiskari M. Fogine.
(foto: kafotka.net)
