Na listi po ukupnom broju prodanih nekretnina naše županije nema niti među najboljima niti među najgorima
Lani je u Hrvatskoj realizirano ukupno 117.359 kupoprodaja nekretnina, što je za 13,2 posto manje u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježeno 135.188 transakcija, pokazuju podaci iz informacijskog sustava Porezne uprave, koje je za potrebe svog istraživanja obradio Index.
U nekim dijelovima Hrvatske taj je pad i gotovo dramatičan pa tako u Primorsko-goranskoj županiji iznosi čak 32, a u Splitsko-dalmatinskoj 23,5 posto.
Ipak, četiri županije imale su i u prošloj godini rast kupoprodajnih ugovora za stanove, kuće ili zemljišta, a među njima je i naša. Uz nju u “pozitivi” su u ovom segmentu Zadarska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija.
Brojke su i nešto veće
Konkretno, kako se navodi u ovom istraživanju, u Karlovačkoj županiji broj kupoprodaja 2025. godini porastao je za 5%, odnosno sa 3.254 koliko ih je bilo godinu prije – na 3.427.
Važno je napomenuti da to nije nužno i ukupna brojka kupoprodaje nekretnina u prošloj godini, već brojka transakcija za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice.
U dijelu istraživanja koji se odnosi na brojke kupoprodajnih ugovora Karlovačka županija se ne spominje, a kako je izdvojeno po pet najboljih i najgorih rezultata možemo zaključiti da se nalazi negdje u sredini.
Od Zagreba – do Požege
Najviše je nekretnina tako lani kupljeno/prodano u Gradu Zagrebu, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji te, unatoč spomenutom ogromnom padu, u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Najmanje transakcija, pak, bilo je u Požeško-slavonskoj županiji, za kojom slijede Virovitičko-podravska, Ličko-senjska, Krapinsko-zagorska i, možda i iznenađujuće, ali vjerojatno su svoju ulogu odigrale i astronomske cijene – Dubrovačko-neretvanska županija.
Nekretnine su kupovali i stranci, no taj segment nije razrađen po županijama, a na državnoj razini najčešće su to činili Slovenci i Nijemci.
