Provedene su radionice i predavanja, a izrađeni su i digitalni alati za pomoć i edukaciju djece
U Kinu “Edison” je danas održana završna konferencija projekta “#nijeOK” kojega su proveli Županija karlovačka i Udruga za poticanje i razvoj kreativnih i socijalnih potencijala djece, mladih i odraslih “Carpe diem” radi jačanja mentalnog zdravlja i prevencije nasilja na mreži.
Ciljana skupina su djeca i mladi, a naglasak je na porukama da su vrijeđanje, dijeljenje tuđih fotografija, isključivanje ili isključivanje iz grupa neprihvatljivi oblici ponašanja na mreži.
U sklopu projekta su provedene radionice i predavanja, a izrađeni su i digitalni alati za pomoć i edukaciju djece.
Nagrađeni
Na završnoj konferenciji su u raspravama sudjelovali psihijatar Igor Salopek iz Opće bolnice Karlovac, karlovačka gimnazijalka Mary Magdić, majka dvoje djece i nastavnica engleskog Sanja Halar, psihologinja iz Medicinske škole Karlovac Lidija Katić, utjecajnik Matija Lazarević – Lay Z, eurozastupnica Sunčana Glavak, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin, savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić i voditelj krim-obavještajnog odjela Policijske uprave karlovačke Dražen Klokočki.
Učenicima su dijeljene nagrade za likovna rješenja koja su osmislili za trajanja projekta od listopada.
Od srednjoškolaca su nagrađeni Ema Sušilo iz Glazbene škole Karlovac, Frida Keča iz Glazbene škole Karlovac, Roko Katić, Ema Kudesić, Neva Mihajlović i Luka Tariba iz Ekonomsko-turističke škole Karlovac za zajednički rad te Barbara i Helena Hodak iz Srednje škole Slunj za skupni rad.
Od osnovnoškolaca nagrađeni su David Gnjilac iz Osnovne škole “Slava Raškaj”, Lea Jakšetić iz OŠ “Mahično”, Iva Srakočić iz OŠ “Ivan Goran Kovačić”, Hana Katunić iz OŠ “Žakanje”, David Špišić i Patrik Karas iz OŠ “Lasinja” za skupni rad, Iva Gojak iz OŠ “Generalski Stol”, Maja Obrovac iz OŠ “Cetingrad”, Lucija Mišković iz OŠ “Skakavac”, Lorena Oštarčević iz OŠ “Vladimir Nazor”, Paula Žeger iz OŠ “Rečica”, Lora Vahtarić iz OŠ “Barilović”, Sara Pavlić iz OŠ “Slunj”, Elena Končar iz OŠ “Vojnić”, Iva Angela Grgac iz OŠ “Josipdol” i Leo Muškovac iz OŠ Dragojle Jarnević.
Salopek je izrazio zadovoljstvo projektom rekavši da je godinama čekao snažniju inicijativu na tom području i da nije očekivao da će se ući duboko u problematiku i dobiti rezultate koji premašuju očekivanja.
– Bilo je jako puno interakcije s učenicima, roditeljima i nastavnicima. Svi priželjkuju alate i osjećaju se zbunjeno u vremenu u kojemu živimo. Ne treba moralizirati, nego ponuditi podršku. To smo sustavnim pristupom uspjeli napraviti. Posredstvom QR koda je jedan učenik iznio suicidalne probleme. Svako šest dijete ima mentalni poremećaj, a uzrok tomu je i vršnjačko nasilje – naveo je Salopek.
Naglasio je da zlostavljači u pravilu traže pomoć i da se najviše u Hrvatskoj traže anksiolitici, kao i da živimo u kulturi narcizma u kojoj se gubi empatija.
M. Magdić je priznala da joj je teško zamisliti jedno poslijepodne bez društvenih mreža i napomenula da je postalo lakše vrijeđati na društvenim mrežama nego uživo.
L. Katić je iznijela podatak da mladi na društvenim mrežama prosječno provedu između 40 i 70 sati.
– Jako je teško odvojiti se od mobitela. Ako sam čekaš vlak bez tog aparata, osjećaš se kao da si gol, a s mobitelom kao da nešto radiš – dodala je I. Katić.
Poručila je da djeci od 14 do 18 godina ne trebaju stalni stručni savjeti, nego ljudi od povjerenja, roditelji koji će biti prisutni.
– Bitno je kvalitetno provedeno vrijeme. Budite osoba od povjerenja svom djetetu koja će ga učiti kako da se nosi s onime što ga čeka – istaknula je L. Katić.
Živo blato
Procijenila je da će se društvene mreže regulirati, ustvrdila da je mnogo grešaka urađeno i izrazila nadu da će biti ispravljeni.
S. Halar je kazala da njeni sinovi svakodnevno treniraju nogomet, a tada ne koriste društvene mreže, a mobitel im se uzima kao oblik kazne, dok su reakcije na to različite.
– Djeca nisu ista i što kod jednog prolazi, kod drugog ne prolazi. Pokušavam pratiti što rade na mrežama, ali ne mogu – nema šanse jer uvijek mogu pronaći način doći do onoga što žele – rekla je S. Halar.
Lazarević je ustvrdio da je “sve živo blato” i naveo da ima osjećaj kao netko tko je aktivan na mrežama da “sve izmiče kontroli”.
– Svi se privikavamo na što manje rada i više nismo ugodni s dosadom, mada ona dovodi do kreativnosti jer zahtijeva snalaženje – rekao je Lazarević.
Nastavio je da “kratke navale dopamina ubijaju koncentraciju” i da se susreće s mrzilačkim komentarima, no s njima se dobro nosi.
– Društvene mreže postavljaju lažne standarde – svi glume sreću, a rijetko tko će pokazivati pravu, odnosno lošu stranu. Treba više komunicirati. Bilo je zlostavljanja i prije društvenih mreža, a takvim ponašanjem se liječe nesigurnost i manjak ljubavi – dodao je Lazarević.
Napomenuo je da “nikad neće izdati rad na sebi” te da “psiholog i teretana ne smiju biti tabui”.
– Znat ćeš koliko vrijediš, ako radiš na sebi, ako bolje izgledaš, ako se bolje osjećaš, ako popričaš sa stručnjakom. Naravno, bina je i vjera u Boga – poručio je Lazarević.
S. Halar je rekla da je sve teže motivirati učenike, zadržati njihovu pažnju i organizirati nastavni sat od 45 minuta jer je na društvenim mrežama sve zanimljivije.
– No, život nisu niti društvene mreže niti zabavni sadržaj, nego treba raditi i ono što ne želimo uvijek raditi. Rad, zadaci i zajedničke aktivnosti nam mogu pomagati – kazala je S. Halar.
Nastavila je da djeca više nisu samostalna kao što su u toj dobi bili njihovi roditelji, pa im stariji trebaju pomoći.
– U roditeljstvu je najvažnija dosljednost – imamo pravila i funkcije unutar obitelji i toga se treba držati. U obiteljima i školi smo modeli koji pokazuju kako biti jače ličnosti i kako reći ne – rekla je S. Halar.
Onlajn i oflajn
S. Glavak je navela da je svako šesto dijete doživjelo zlostavljanje na internetu i napomenula da “onlajn nije dozvoljeno ono što nije dozvoljeno niti oflajn”.
– Želimo zaštititi mentalno zdravlje djece i mladih jer sajberbuling nije samo pitanje interneta, nego i sigurnosti i dostojanstva – poručila je S. Glavak.
Europski parlament donosi akcijski plan protiv sajberbulinga, no nedovoljno brzo, po ocjeni S. Glavak.
– Postoje brojne zamke u svijetu koji je vrlo okrutan, no ne treba izolirati mlade jer su društvene mreže korisne. Moramo napraviti neki balans – ustvrdila je S. Glavak.
Klokočki je naveo da je najčešće kazneno djelo protiv maloljetnika upoznavanje s pornografijom i da nije za zabrane, nego za edukaciju starijih i mlađih.
– Djeca do 13 godina se ne bi trebala koristiti društvenim mrežama – iznio je Klokočki.
D. Osmak Franjić je rekla da “djeca nose svijet na dlanu i u džepu” i da je neodrživa ideja da se to može kontrolirati.
– Dojmilo me što nas mlađa djeca upozoravaju da ih smeta kada odrasli objavljuju njihove fotografije na svojim profilima, što znači da su već osviještena – navela je D. Osmak Franjić.
Kazala je da se mijenja način roditeljstva – roditeljima više nije najvažnije što su rekli stručnjaci, nego prate trendove na mrežama, pa i o zdravlju, što može biti štetno za djecu.
– Važno je razvijanje kvalitetnih odnosa djece i odraslih, da dijete ima nekoga s kime može razgovarati kad se nađe u nevolji, a važna je i sposobnost da budemo tolerantni na pogreške djece i da s njima razgovaramo s poštovanjem. Roditelji i nastavnici kažu da ne znaju kako razvijati dobre odnose, pa treba vidjeti kako im omogućiti da razviju kompetencije za to – rekla je D. Osmak Franjić.
“Imamo odgovornost…”
I. Pavić Šimetin je ocijenila dobrim što se od odgojno-obrazovnih ustanova očekuje da onemoguće djeci korištenje mobitela u nastavi i navela da treba učiti djecu kako da pronađu pravu informaciju na internetu, ono što je potrebno i korisno.
– Škole moraju razviti one koji će biti nositelji razvoja informacijske tehnologije i umjetne inteligencije. Ne smijemo si dozvoliti da kaskamo za drugim zemljama i moramo im omogućiti da se razviju u vodeće stručnjake. S jedne strane moramo maknuti djecu od ekrana, ali trebamo biti svjesni toga da je tehnologija sastavni dio života i da moramo razviti mlade koji će se moći s time nositi – poručila je I. Pavić Šimetin.
Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin je kazala da se ulaže u obrazovnu infrastrukturu, no da je važnije od ulaganja u zidove to kako se djeca osjećaju dok borave u školama.
– Imamo odgovornost i za njihovo zdravlje te za to u kakve će ljude izrastati – naglasila je M. Furdek Hajdin.
