Mateško Selo malo je selo, slabo označeno čak i na nekim lokalnim kartama, na cesti od Generalskog Stola prema Perjasici i Slunju, no crkva sv. Jurja nadilazi lokalne okvire
Najstarija kapela na području Karlovačke županije koja je i danas u funkciji jest crkva Svetog Jurja u Mateškom Selu, u općini Generalski Stol. No, nije osobita samo po svojoj starosti. U njezine temelje ugrađeni su kameni rimski sarkofazi. Iako nije turistički razvikana i ne nalazi se na najvažnijim turističkim kartama, posjetitelji ipak pronalaze put do nje.
Gospođa Biserka, koja živi preko puta, o tome nam svjedoči, a gospodin Pero, koji čuva veliki metalni ključ ovoga prekrasnog zdanja, rado nam ga je dao kako bismo mogli ući u njegovu unutrašnjost.
Preživjela je turska razaranja
Oko brave i ključaonice skupilo se paučine. Ovdje se ulazi samo na blagdan svetog Jurja, koji se obilježava 23. travnja, pa to nije neobično. Štoviše, to dodatno pridonosi mistici ovoga nevjerojatnog zdanja. Sarkofazi su vidljivi na vanjskim i unutarnjim temeljnim zidovima. Oltar prikazuje sveca po kojemu kapela nosi ime, dok je ostatak crkve jednostavan.
O prvim godinama, pa i stoljećima postojanja zdanja, zapravo se ne zna mnogo. Podignuta je vjerojatno u 12. ili sredinom 13. stoljeća, u vrijeme narodnih vladara. Crkva sv. Jurja jedina je sakralna građevina ovoga kraja koja je preživjela turska razaranja u 15., 16. i 17. stoljeću. Bila je župna crkva od 1802. godine, kada je osnovana župa, sve do 1892., kada je izgrađena nova crkva sv. Mihovila u Mrežničkom Brestu.
Stručnjaci su utvrdili da je u konstrukciju crkve ugrađeno desetak kamenih poklopaca rimskih sarkofaga, dok su njihovi sanduci poslužili za izgradnju uglova građevine. Ti su sarkofazi klesani u 4. stoljeću u antičkim kamenolomima ovoga područja. Tako je srednjovjekovna kapela doslovno izrasla na temeljima antičke baštine.
Veza s Bubijevom jamom?
Arheološka istraživanja pokušavaju rasvijetliti odakle su sarkofazi dopremljeni. Jedna od pretpostavki vodi prema okolici Siče u općini Barilović, gdje se nalazi Bubijeva jama – jedina poznata podzemna antička grobnica u Europi, datirana u 3. stoljeće.
Probna istraživanja ukazala su i na postojanje groblja unutar crkvene ograde. Grobni nalazi pomogli su arheolozima u određivanju starosti najranijih faza gradnje – kao svojevrsni vremenski orijentir.
Crkva sv. Jurja jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta, s nešto užim pravokutnim svetištem. Svetište je svođeno bačvastim svodom, dok je strop lađe izveden kao drveni grednik. Ispred glavnog pročelja nalazi se otvoreno predvorje, a iznad njega jednostavan zvonik na preslicu – karakterističan za staru sakralnu arhitekturu ovoga kraja.
U kontinuitetu gradnje od 12. do 20. stoljeća sačuvani su slojevi srednjovjekovne, kasnogotičke i barokne faze, dok su intervencije iz 20. stoljeća vidljive na pročelju i otvorima. Unatoč brojnim dogradnjama i preuređenjima, osnovni dio građen od rimskih spolija ostao je nepromijenjen.
Oznaka Z-3174
Tijekom Domovinskog rata crkva je djelomično oštećena. Ipak, veće su joj štete nanijela razdoblja zapuštenosti. Izložena vremenu i tišini sela koje se polako prazni, crkva je godinama čekala obnovu i pažnju kakvu zaslužuje.
Danas je pod oznakom Z-3174 upisana kao nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske, zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro u kategoriji sakralne graditeljske baštine.
Mateško Selo malo je selo, slabo označeno čak i na nekim lokalnim kartama, na cesti od Generalskog Stola prema Perjasici i Slunju, no crkva sv. Jurja nadilazi lokalne okvire. Ona je spomenik kontinuiteta – od rimskog doba, preko srednjega vijeka, do današnjih dana – u međurječju, između dviju krških ljepotica, Korane i Mrežnice.
