Nakon slučaja Slovenke koja je odsjekla šaku zbog odštete istražili smo kakva je situacija u Hrvatskoj
Nitko u Hrvatskoj zbog odštete još nije odsjekao cijelu šaku, ali
ideja da se pokuša prevariti osiguranje stara je kao i
osiguravajuća društva.
Najdalje je otišao muškarac koji je, da riješi dugove, prvo
osigurao, a potom odsjekao prst. Bilo je izmišljenih bolesti,
namještenih požara, prometnih nesreća, a u industriji prijevara
sudjelovali su i liječnici i policajci. Da razotkriju i spriječe
ilegalni biznis koji se u Europi procjenjuje na stotinjak
milijardi kuna stručnjacima iz osiguranja često pomažu i privatni
detektivi.
“Imali smo davno jedan slučaj osobe koja je prijavila da je
prilikom cijepanja drva odsjekla palac. Netom sam se vratio sa
školovanja u Austriji i identičan slučaj sam tamo gledao. Kopkalo
me da ipak provjerim malo detaljnije to”, započeo je priču Irhad
Meheljić, voditelj Odjela za štete u osiguravajućem društvu
Grawe.
Pokazalo se kako si je na opisan način čovjek teško mogao odsjeći
palac koji je, usput rečeno, netragom nestao.
“On je rekao smiješan odgovor da je kokoš došla, zgrabila prst i
pobjegla”, prisjeća se Meheljić.
Obzirom da se čovjek osigurao kod nekoliko kuća, palac mu je
vrijedio 400 tisuća njemačkih maraka. No, kad se dokazala
muljaža, postao je bezvrijedan. Ispostavilo se – kronični kockar
izgubio je i prst i novac.
Drugi najrašireniji oblik financijskih prijevara
Prijevare u osiguranju drugi su najrašireniji oblik financijskih
prijevara, odmah iza poreznih. Osiguravajuće kuće stoga imaju
svoje timove koji u sumnjivim slučajevima provjeravaju što se
doista dogodilo. Kad zapne, često za pomoć angažiraju i privatne
detektive. Pitali smo zato dvojicu koji su među najiskusnijima u
zemlji, Njegoslava Blažeka “Sovu” i Goroslava Šmaguca “Sharka”,
da nam ispričaju svoja iskustva.
“Ako muljaš, onda moraš zbilja biti vrhunski muljator i voditi
računa o svim činjenicama. A obično se pogriješi”, kaže Blažek
Jer privatni detektivi mogu pronaći i najmanji trag. Detektiv
Šmaguc prije više je godina rješavao slučaj navodne nezgode
profesionalnog ronioca koji je odmah trebao dobiti 300 tisuća
kuna, a još pet tisuća kuna na mjesec primao bi do kraja života.
“Tužio je tvrtku koja puni boce s kisikom da boca nije bila
adekvatno napunjena i da je dobio kesonsku bolest. Kesonska
bolest je bolest koja izaziva poremećaj ravnoteže, uslijed koje
osoba ne bi smjela više roniti, voziti auto, a da ne govorim da
ne bi smjela voziti ni motor”, rekao je Šmaguc koji je tu osobu
pratio duže vrijeme.
Ne samo da je čovjek normalno ronio dalje, već ga je policija čak
i dva puta evidentirala u krivolovu. Da stvar bude bolja, na dan
suđenja kako bi si osigurao isplatu odštete, čovjek bez ravnoteže
s kvarnerskog se otoka do suda u Rijeci dovezao motorom.
Detektivi su ga fotografirali i predočili to kao završni dokaz.
Detektiv Blažek prepričao nam je još jedan zanimljiv slučaj. Kako
se približavao završetak radova na autocesti prema moru, u nizu
nesretnih okolnosti planulo je više ugostiteljskih objekata na
staroj cesti.
“Gradnjom autoceste, naravno da će lokali koji su bili na
lokalnoj cesti imati manje gostiju i da će propasti. Dakle, prije
nego što propadnu, valja napraviti poslovni zaokret. Taj posao će
požarom prestati, a vlasnik će dobiti novac da pokrene poslao na
nekom drugom mjestu. To je uvijek sumnjivo i to se uvijek
istražuje”, kazao je Blažek.
Vatra je osobito pogodna i kad nešto vrijedno treba ispariti u
dimu, bez dokaza.
“Već smo imali slučaj gdje su otkrili kako umjetnine nisu
izgorjele u požaru, kao što je prijavljeno”, rekao je Blažek.
Teško da bi vlasnik olako dao da mu izgore prevrijedni predmeti
koje je desetljećima skupljao. Detektivskom istragom je otkriveno
nešto čudno – kako iznajmljuje veliko skladište, samo jedan mali
dio ne.
“Jednim pogledom kroz prozor smo otkrili da tu postoji jedan
umjetnički predmet koji je na popisu. Naravno da smo to prijavili
policiji, oni su napravili pretragu i pronašli”, prisjeća se
Blažek.
Prilika čini lopova, kaže stara izreka. Većini ne bi palo na
pamet varati da se nisu našli u prilici kad bi za više novca bilo
dobro malo nategnuti činjenice.
“Znam i slučajeve da kad je netko došao ne želeći fingirati
ozljedu, da bi već od bolničara dobio vizit kartu, posjetnicu od
odvjetnika pa nek se javi određenom liječniku kako bi mogao
rješavati svoje probleme vezane za prometnu nezgodu i naknadu
štete”, rekao je Šmaguc.
Upravo su prometne nesreće najčešći način na koji ljudi
pokušavaju prevariti osiguravajuća društva. Sudski vještak za
promet Goran Husinec vidio je tisuće zahtjeva za šancovim
ovratnikom, čak i kad je nesreća bila prilično bezazlena.
“Početkom 90-ih godina sve do ranih 2000-ih bile su popularne
trzajne ozljede. Govorili su svi da imaju trzajne povrede, da ih
boli vrat. To je bila cijela industrija”, priča Husinec.
Kako se sve pokušavaju prevariti osiguravajuće kuće te tko i kako
otkriva prevarante, pogledajte u priči Darija Todorovića.