Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević je istaknula da slijede važni organizacijski i kadrovski izazovi na koje će se odgovoriti kroz stručnu i argumentiranu raspravu, pouzdane podatke, jasno definirane standarde i suradnju svih razina zdravstvenog sustava
U sklopu obilježavanja Nacionalnog dana hitne medicine u četvrtak je u Gradskom kazalištu “Zorin dom” u Karlovcu održana svečana akademija na kojoj je naglašeno da se obilježavaju “rad, odgovornost i svakodnevne situacije u kojima se odlučuje brzo i pomaže odmah”.
Navedeno je da je prije 2009. godine i osnutka Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu profesionalna hitna medicinska služba postojala samo u četiri velika grada – Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.
Helikopterska služba
Danas sve akutne bolnice u Hrvatskoj imaju objedinjeni hitni bolnički prijem koji na jednome mjestu zaprima, pregledava, dijagnosticira i liječi pacijente s hitnim stanjima u skladu sa suvremenom praksom dobro organiziranih zdravstvenih sustava, kako je rečeno.
Rad izvanbolničke hitne medicinske službe danas je u domeni 21 županijskog zavoda za hitnu medicinu s pripadajućim medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama i timovima na terenu.
Standardizirani su postupci, edukacije, vozila, medicinska oprema i uređaji te je osiguran jednak pristup pacijentima u svim dijelovima Hrvatske, napomenuto je.
Nastavljeno je da su osnovni postulati hitne medicinske službe brzina i dostupnost, a temeljna je misija pružiti svim pacijentima jednaku pomoć kada je najpotrebnije, ma gdje god se nalazili.
Dodano je da se upravo zato ustraje na uvođenju pomorske i helikopterske hitne medicinske službe.
– Zahvaljujući podršci Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske realizirani su i ovi strateški projekti – poručila je organizacija.
Rečeno je da specijalizirana prijevozna sredstva, brze brodice i helikopteri omogućuju medicinskim timovima brži pristup pacijentima te pravodoban prijevoz do bolnice i da je to osobito važno za otoke, ruralna i teško dostupna područja.
– Stalni rast broja intervencija pomorske helikopterske hitne medicinske službe dodatno potvrđuje opravdanost ovih ulaganja – istaknuto je.
Kazano je da sustav hitne medicine čine izvrsno educirani i snažno motivirani profesionalci, odnosno da je više od šest tisuća djelatnika bolničke i izvanbolničke hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza i da se godišnje zbrine oko 1,8 milijuna pacijenata.
– Timovi sanitetskog prijevoza godišnje obave više od devetsto tisuća prijevoza i prijeđu gotovo 36 milijuna kilometara – navedeno je.
Jačanje kapaciteta
Rečeno je da se stoga posebna pažnja posvećuje stručnom usavršavanju djelatnika kroz standardizirane edukacijske programe, edukacije zbrinjavanja masovnih nesreća i druge oblike stručnog razvoja, da je uvedena i specijalizacija hitne medicine za liječnike, a ova djelatnost je među prvima primijenila i specijalizacije u sestrinstvu s ciljem dodatnog unapređenja skrbi za hitne pacijente.
– Usporedno se stalno ulaže u modernizaciju radnih procesa i opreme kako bi se djelatnicima osigurali što bolji uvjeti rada, a građanima kvalitetna i jednaka hitna medicinska skrb – poručila je organizacija posredstvom voditelja programa.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije Perica Vucelić je napomenuo ustanova koju vodi ima bitnu ulogu u sustavu hitne medicine.
– Na području od oko 3.600 četvornih kilometara s oko 140.000 stanovnika pokrivamo cijelu županiju. U Zavodu je trenutačno 229 djelatnika, a od toga 147 u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi i 82 u sanitetskom prijevozu. Prijevoz osiguravamo s 56 vozila – 16 vozila hitne medicinske službe i 40 sanitetskih prijevoza. Misija nam je da svaki pacijent dobijem pravovremenu i jednaku socijalnu skrb – poručio je Vucelić.
Nastavio je da se posljednjih godinu dana radilo na jačanju kapaciteta zavoda ulaganjem u ljude, organizaciju i infrastrukturu.
– Završena je rekonstrukcija zgrade sjedišta zavoda na Dubovcu i energetsku obnovu čime smo osigurali bolje uvjete za rad ne bismo li pružili bolju uslugu pacijentu. Velik dio aktivnosti posvećujemo edukaciji djelatnika i građana i stalno provodimo stručna usavršavanja u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu. Važno nam je podizanje razine znanja u zajednici. Posebno ističem program “Pokreni srce, spasi život” u sklopu kojega smo postavili uređaje na javnim mjestima i organizirali edukacije za građane da znaju reagirati u slučajevima zastoja srca. Tako Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije postaje dio zajednice, a građani aktivni sudionici spašavanja života – rekao je Vucelić.
Kazao je da Županija karlovačka kontinuirano ulaže u razvoj hitne medicinske službe i da su pred njima izazovi, osobito glede održivosti sustava, na što odgovaraju daljnjim ulaganjem u radne uvjete, edukacije i daljnji razvoj sustava ne bi li zadržali postojeće djelatnike i privukli nove.
Zahvalnicu Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije uručio je zbog bliske suradnje načelniku Policijske uprave karlovačke Darku Caru.
Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin je poručila da se zna “koliko je humano, hrabro i nesebično odlučiti se za ovaj poziv, na službu usmjerenu ka zdravlju i životu čovjeka”.
– Bez obzira na svo školovanje i iskustvo zasigurno ima situacija s kojima živite i zbog kojih ponekad ne spavate. Kada vlada kaos, unosite mir i sabranost. Kada nastupi strah, unosite sigurnost. Snaga ste koja dijeli smrt od života, a nekad su važne sekunde – rekla je M. Furdek Hajdin.
Naglasila je da je Karlovačka županija teritorijalno velika i s malim brojem stanovnika te da se nastoji osigurati uvjete za skrb i ne bakice koja je jedina ostala živjeti u selu.
– Moramo joj biti podrška, pružiti joj sigurnost, zdravstvenu zaštitu i skrb – istaknula je M. Furdek Hajdin.
Nastavila je da treba odgovorno koristiti hitnu medicinu, a i da znanje i vještine pružanja prve pomoći mogu biti od velike koristi.
Podsjetila je da je prije nekoliko godina izgrađena ispostavu Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije u Vojniću i najavila je vrlo skoru gradnju ozaljske.
– Moramo imati sustav, prikladne uvjete te hitnu medicinu činiti poželjnim mladima koji završavaju medicinsku školu, odnosno fakultete. Znam koliko ljudi vole raditi u tom sustavu i htjela bih da tako ostane, a mi ćemo se potruditi da budemo još i bolji – rekla je M. Furdek Hajdin.
Zahvalnice
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević je navela da je Nacionalni dan hitne medicinske službe ustanovljen kako bi se hitna medicina dodatno približila građanima i kako bi se javnost podsjetila na njezinu važnost, odgovornost i posebnosti, ali i na činjenicu da je riječ o sustavu koji baš svakodnevno izvan fokusa javnosti donosi odluke koje spašavaju ljudske živote.
– Karlovačka županija je dobar primjer promišljenog ulaganja u hitnu medicinu, ali i potvrda da se slično radi diljem Hrvatske i tako unapređuju organizacijski kapaciteti. Tako se jasno vidi da se sustav ne razvija slučajno, nego kroz strateške odluke, konkretne projekte i dugoročna odgovorna ulaganja. Sustav se razvija standardima koji osiguravaju ujednačenu kvalitetnu skrb, stalnim edukacijama djelatnika, organizacijskim rješenjima koji povećavaju učinkovitost, primjenom suvremenih tehnologija – kazala je M. Grba-Bujević.
Nastavila je da se kvalitetna hitna medicina gradi znanjem, iskustvom i jedinstvenim standardom postupanja i da su zato edukacije, priručnici, smjernice i edukacije na daljinu te specijalističko usavršavanje od presudne važnosti za stabilnost sustava.
– Hitna medicina ne počinje dolaskom vozila na mjesto događa, nego na prijavnoj jedinici, u zajednici postupcima prve pomoći i prvim minutama koje su često presudne – napomenula je M. Grba-Bujević.
Istaknula je da slijede važni organizacijski i kadrovski izazovi na koje će se odgovoriti kroz stručnu i argumentiranu raspravu, pouzdane podatke, jasno definirane standarde i suradnju svih razina zdravstvenog sustava.
Zahvalnice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu je dodijelila Zavodu za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije, Antiterorističkoj jedinici “Lučko”, Antiterorističkoj zrakoplovnoj jedinici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj akademiji “Prvi hrvatski redarstvenik” i Klinici za psihijatriju “Vrapče”.
Smirenost, empatija, ljudskost, spremnost
Načelnik Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske Damir Važanić je rekao da hitna medicinska služba za građane često predstavlja prvi kontakt sa zdravstvenim sustavom, i to u najtežim trenucima kada je ugrožen život, kada svaka minuta ima vrijednost i obitelji traže pomoć i sigurnost.
– Vaš posao zahtijeva znanje, brzinu, odlučnost i hrabrost, no i ono što se ne može naučiti iz protokola i udžbenika – smirenost, empatiju, ljudskost i spremnost da se pomogne u svakom trenutku, bez obzira na okolnosti – poručio je Važanić.
Rekao je da nema snažnog zdravstvenog sustava bez snažne hitne medicinske službe i da je ulaganje u hitnu medicinu je ulaganje u sigurnost svakog građanina, pa zato predstavlja trajnu obvezu rad na unapređenju uvjeta rada, dostupnosti timova, modernizaciji opreme, edukaciji djelatnika i jačanja organizacije sustava.
Angels
– Nacionalni dan hitne medicinske službe je dan za ponos, ali i obvezu da nastavimo graditi sustav koji će biti još učinkovitiji, dostupniji i otporniji, obvezu da slušamo potrebe struke, da zajedničkim radom stvaramo uvjete u kojima će djelatnici hitne medicinske službe moći raditi sigurno, kvalitetno i dostojanstveno – poručio je Važanić.
Koordinatorica inicijative “Angels” za Hrvatsku koja se bavi moždanim udarima Maria Sheverdina je zahvalila djelatnicima u hitnoj medicini na plodnoj suradnji te dodijelila priznanja za zavode za hitnu medicinu Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske, Zadarske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba jer su se po njihovim međunarodnim kriterijima pokazali najboljima u Hrvatskoj u radu s pacijentima koji su doživjeli moždane udare.
