Vladi ne vjeruje 76 posto građana, a posebno je izraženo nepovjerenje mladih.
Hrvatska je zemlja Europske unije u kojoj stanovnici najmanje
vjeruju svojoj vladi, što pokazuje kako je Hrvatska neuspješno
društvo, smatraju analitičari s kojima je Hina razgovarala ovaj
tjedan u Bruxellesu.
Hrvatskoj vladi ne vjeruje 76 posto građana, a vjeruje joj
njih samo 20 posto, pokazuje anketa belgijske konzultantske kuće
Kantar izrađena za Europski odbor regija.
“Anketa jasno pokazuje kako su Hrvati razočarani onime što im se
u njihovoj zemlji predstavlja kao demokracija. Trebalo bi dodatno
proučiti zašto je Hrvatska na samom vrhu EU-a kada je riječ o
povjerenju u vladu, no očito su među razlozima percepcija
korupcije, udaljavanje vlade od naroda te percepcija
netransparentnog vođenja države”, kaže Nicolas Becuwe, direktor
Kantara.
Nakon Hrvatske visoko nepovjerenje u nacionalne vlade prisutno je
na Cipru (72 posto građana), Bugarskoj (71 posto), Rumunjskoj (59
posto), Sloveniji (58 posto) i Slovačkoj (57 posto).
“Hrvatska potvrđuje kako je nepovjerenje izraženo u zemljama
jugoistočne Europe dok se na drugom kraju spektra nalaze sjeverne
zemlje gdje stanovnici vjeruju svojim institucijama smatrajući ih
transparentnima”, dodaje Becuwe čija je kompanija provela anketu
početkom rujna.
U Finskoj samo 25 posto stanovnika ne vjeruje svojoj vladi, a
slijede Njemačka (28 posto), Luksemburg (30 posto) i Danska
(31 posto).
“Zemlje s povjerenjem u institucije smatraju se uspješnim
društvima, a one gdje nema povjerenja neuspješnima”, kaže
politolog Anđelko Milardović, autor više knjiga o Europi i
političkim sustavima.
“U Hrvatskoj stanovnici osjećaju kako su im institucije
zatvorene, udaljene od njih. Institucije kao da su privatizirali
određeni krugovi ljudi”, dodaje.
Policija je u utorak ograničila kretanje stanovnika ispred zgrade
vlade i hrvatskog parlamenta u centru Zagreba nakon što je u
ponedjeljak 22-godišnji mladić pucao prema zgradi vlade ranivši
policajca. Političari od tada govore o potrebi “blindiranja”
institucija te njihovog premještanja na “sigurniju” lokaciju.
“No ne govori se o anatomiji ono ga što se dogodilo, o uzroku
problema”, napominje Milardović. “Ovdje se radi o ekstremnim
frustracijama pa cijelu priču treba psihologizirati i metodom
individualne i političke psihologije pokušati shvatiti o čemu se
radi. Treba ići do korijena. Frustracija je uvijek odgovor na
neka neispunjena očekivanja”.
Policija je priopćila kako istražuje motive napada mladića koji
nije bio kažnjavan niti evidentiran u policiji.
Nepovjerenje mladih posebno izraženo
Nepovjerenje mladih u vladu posebno je izraženo, a mnogi
posljednjih godina napuštaju Hrvatsku. Poziv političara na
premještanje vladine i drugih zgrada vide kao dodatno udaljavanje
političke elite od naroda. U razvijenim zemljama s niskom
korupcijom i visokom transparentnošću vlade nemaju potrebu
bježati od svog naroda, smatraju analitičari.
Novinarka Tea Mihanović, prošlogodišnja dobitnica europske
nagrade “Megalizzi-Niedzielski”, kaže kako se nepovjerenje osjeća
i među mladim novinarima.
“Kolegica iz Bugarske, jako dobra prijateljica, uvijek ima
najnegativniju sliku prema politici. Njeni izvještaji su uvijek o
nečem negativnom, o korupciji. Tako je, nažalost, i u Hrvatskoj”,
napominje 22-godišnja Mihanović koja je prošli tjedan sudjelovala
u Bruxellesu na susretu novinara iz EU-a.
“S druge strane kolegica iz Francuske uvijek ima
optimistične vijesti, govori o novinarstvu kao odličnom poslu.
Njene teme pršte optimizmom”, dodaje.
Pesimizam hrvatskih i bugarskih novinara ne ovisi o naravi tih
osoba nego o stanju u društvu iz kojeg dolaze.
“Djevojka iz Bugarske je otvorena, vedra i optimistična osoba, a
djevojka iz Francuske jako zatvorena. No slike iz njihovih
izvještaja su upravo suprotne njihovoj naravi. To pokazuje što
muči njihova društva, s kakvim problemima se ondje suočavaju”,
objašnjava Mihanović koja sudjeluje kao koordinatorica studenata
novinara kroz projekte EU-a za mlade.
Afere političara stvorile klimu antagonizma prema
njima
Aktualna korupcijska afera povezana s hrvatskom javnom kompanijom
za distribucije nafte JANAF dodatno pojačava nezadovoljstvo
vladajućim političarima ispremreženima s privatnim interesima i
poduzetnicima.
“Stvorila se klima antagonizma prema političarima, prema bilo
kakvoj vlasti. Niz afera koje stvaraju političari od lokalne do
nacionalne vlasti utječe na mišljenje naših ljudi”, kaže Bruno
Hranić, načelnik općine Vidovec pored Varaždina “Svojim primjerom
to moramo promijeniti, svi mi lokalni i regionalni čelnici.
Trebamo kod ljudi stvoriti povjerenje u vlast”, dodaje taj član
vladajućeg HDZ-a.
Hranić je član Europskog odbora regija, tijela koje predstavlja
regije i gradove u EU, a koje je objavilo anketu prema kojoj u
Hrvatskoj 76 posto građana ne vjeruje središnjoj vlasti.
Istovremeno, u EU svojim nacionalnim vladama ne vjeruje u
prosjeku 50 posto stanovnika.
“Najbolji način stjecanja povjerenja je pokazati ljudima kako se
troše njihovi novci pa i ovi novci iz kohezijskog programa EU. Da
uravnotežimo razvoj svih regija u EU. Na nama političarima je da
steknemo povjerenje ljudi jer imamo primjere visokorazvijenih
demokracija gdje to jako lijepo funkcionira, no u Hrvatskoj
nažalost imamo primjera koji nam ruše ugled”, kaže Hranić koji je
jedini od devetero hrvatskih članova sudjelovao prošli tjedan na
Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu.
Stanovnici u Hrvatskoj ne vjeruju ni svojim regionalnim i
lokalnim vlastima budući da ih se 74 posto negativno izrazilo o
njima u anketi u kojoj je sudjelovalo 1040 ispitanika. U
Hrvatskoj 58 posto anketiranih osoba nema povjerenja niti u EU.
“Što se tiče situacije u Hrvatskoj, ljudima zbog svega puca
film”, napominje politolog Milardović. “Vrijeme je da se država
uredi i da politika počne brinuti o tome da građani ove zemlje ne
budu frustrirani”, dodaje.
Hranić, koji upravlja općinom od 5.500 stanovnika, od čega su
mnogi poljoprivrednici, navodi nekoliko stvari nužnih da bi u
budućnost percepcija bila drugačija.
“Transparentno trošenje novca, odgovornost prema javnom novcu,
dostupnost svim građanima. Ne stvarati političku elitu nego
voditi se samo time da smo mi predstavnici građana”, kaže.
Hrvatska je 2013. godine ušla u EU, kao posljednja zemlja kluba
od 27 država.
“Vlada premijera Plenkovića je odrješita što se tiče borbe protiv
korupcije. Mislim da ćemo u idućih nekoliko godina postići puno
veći napredak”, tvrdi Hranić.
Hrvatska je prema percepciji korupcije zauzela lani 68. mjesto
među 198 zemalja svijeta, podatak je organizacije Transparency
International. S obzirom da je pala za tri mjesta u odnosu na
prethodnu godinu, čini se da su hrvatski građani uvjereni kako
korupcija raste.