Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u RTL-u Danas
Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u RTL-u Danas.
Mogu li sindikati računati i na božićnicu i na povećanje plaća od
siječnja?
Danas je bio inicijalni sastanak a teme jesu bile božićnica i
osnovica. Nismo govorili konkretne detalje oko toga samo smo
najavili da bi izašli sa jednim prijedlogom u idućim danima po
pitanju dinamike. Obveza naša je povećati osnovicu s 1.1. S
obzirom na okolnosti ići ćemo s prijedlogom sindikatima. Nema
smanjivanja, ali je moguća odgoda. Pa ćemo dalje razgovarati.
Što se tiče božićnice, to je bio prijedlog sindikata još tamo u
lipnju da o tome razgovaramo u ovom dijelu godine i sada to
stavljamo na stol.
Mogu li računati na božićnice?
Pričkajmo raspravu. Ali danas nije došao s moje strane prijedlog
o neisplati. Govorili smo o tome da samo otvorimo
pregovore.
Slušala sam sada premijer Plenkovića i on je rekao “da”
božićnicama.
Točno. Teme naših razgovora sa sindikatima su osnovica i na
njihovo inzistiranje još u šestom mjesecu božićnica. I to smo
stavili na stol. O božićnici danas nismo mnogo razgovarali. Više
smo govorili načelno o situaciji po pojedinim javnim i državnim
službama. Mi smo svjesni svega ovoga i okolonosti. Drago mi je da
ni u svibnju, a ni sada ne govorimo o smanjivanju plaća, ali opet
da prilagodimo dinamiku povećanja okolnostima i mogućnostima
proračuna i svih nas skupa.
Rebalans proračuna i proračun za 2021. godinu
Sutra je predstavljanje proračuna za 2021. godinu, rebalan treći
po redu ove godine, znamo da je minus 30 milijardi kuna. Tko će
biti glavni gubitnici sutra na sjednici Vlade kada to budete
predstavljali?
Pa gubitnici smo svi zbog kovida i recesije, a dobitnici su svi
proračunski korisnici jer je proračun u potpunosti stavljan u
službu očuvanja zdravlja, ljudskih života i radnih mjesta u
gospodarstvu i državnoj upravi.
Konkretno, mirovine i plaće u javnoj službi možete garantirati da
ništa od toga neće biti dirano?
Jamčio sam i prije, a to ću činiti i dalje. Poglavito zbog naših
umirovljenika moramo slati takve jasne, umirujuće i nedvosmislene
poruke da mirovine niti jesnu niti će biti pod znakom
pitanja.
A plaće u javnom sektoru?
Također. O dinamici povećanja u idućoj godini ćemo
razgovarati. Međutim, naravno da vodimo brigu o tome. Znate
da prije sedam mjeseci, i u ovom studiju smo razgovarali, ključno
je bilo osigurati likvidnost, a to smo za ovu godinu osigurali, a
isto tako gledamo i prema idućoj.
Reforme i rezovi
Maloprije je Andrej Plenković rekao ispred HDZ-a da ćemo ovu
godinu staviti u zagrade s aspekta javnih financija, a iduća je
godina tranzicije. Odnosno vraćanja na staro. Što to znači,
da iduće godine opet nećemo moći računati na nikakve ozbiljnije
reforme i rezove?
Baš suprotno. Njegove riječi su u potpunosti točne, ali baš
suprotno. Ove godine je na snazi suspenzija fiskalnoh pravila. 8
posto deficit ili 29 milijardi kuna je jasno. Povećanje
jednokratno javnog duga. No, već ćete u proračunu za sljedeću
godinu vidjeti nama je ciljana razina deficita 2,9. Naravno da
smo predvidjeli i određene scenarije po pitanju daljnjih mjera
vezano za poreze, znate da smo najavili neke porezne izmjene.
Proračun je, kao i ove godine, spreman na reagiranje ako dođe do
daljnjeg pogoršanja ovih okolnosti. Ako se pogleda projekcije za
sljedeću godinu. Predominantno su, nažalost, i dalje negativni
rizici. No, godina tranzicije, na koju je između ostalog mislio
premijer, podrazumijeva početak korištenja sredstava EU Nove
generacije. A za korištenje tih sredstava preduvjet su te reforme
i investicije.
Minimalna plaća
Premijer je najavio i da će sutra na sjednici Vlade vlade biti
povećan iznos minimalne plaće. To dosad nismo znali, o kojem se
radi iznosu i radi li se samo o idućoj godini?
Krajem svake godine za iduću godinu se donosi ta odluka. Na
sjednici Vlade sutra će predsjednik Vlade priopćiti točnu brojku,
no doći će do povećanja.
Znači više od 3250 kuna.
Sutra ćemo čuti. Predsjednik Vlade će to priopćiti pa pričekajmo
sjednicu Vlade.
Značajnije?
To je relativno. Sutra ćemo čuti.
Lockdown
Mnoge europske zemlje uvode ili blaži oblika ili teži lockdowna.
Ministar Horvat u lipnju je kazao da proračun ne bi izdržao još
jedan lockdown kakav smo imali. Može li Hrvatska to financijski
izdržati?
Moramo, ako do toga dođe. Namad se i vjerujem da do toga neće
doći u potpunosti. Vidjeli smo kakvi su efekti onih mjera u
mjesec i nešto dana. Pratimo razvoj događaja i u okruženju i u
drugim zemljama. Maloprije je bila izjava kancelarke Merkel, a
vidimo i situaciju kod nas. Stožer radi punom parom, cijeli
zdravstveni sustav i svi koji su u to uključeni rade punom parom.
No svi smo svjesni da gospodarstvo, ako zakočimo, imamo još veće
dodatne probleme.
Možemo li to izdržati i imate li plan u tome slučaju?
Na nama je da moramo, ako do toga dođe. Ali opet ponavljam, nadam
se i vjerujem da do toga neće doći.
Ali moramo, kao što smo bili i u ožjku, biti spremni reagirati
adekvatno i pravovremeno za spašavanje radnih mjesta. Situacija
je i dalje izazovna. Gledajući unatra sedam mjeseci, uspjeli smo
očuvati zaposlenost, nije došlo do povećanja nezaposlenosti u toj
mjeri, proračun smo u potpunosti stavili u tu funkciju, za
razliku od one prijašnje krize. No, zbog negativnih rizika mi svi
skupa moramo biti spremni, zato smo u konačnici i plaćeni od
strane poreznih obveznika.
Računamo li na neku dodatnu europsku pomoć u tom slučaju?
Da. Ovo su doista izdašni iznosi, njih treba pretočiti i početi
koristiti ta sredstva što je moguće brže i bolje da zaista taj
novac završi tamo gdje treba za provedbu reformi i za
investicijsku aktivnost.
Policijski sat, o njemu se dosta govori i neke zemlje su ga
uvele, na gospodarstvo ne bi utjecao?
Manje sam stručan pričati o njemu. No, u pravilu, ja se sjećam
još kao dijete, imali smo to još za vrijeme rata, to govorimo o
noćnim satima. Znamo da je gospodarska aktivnost u pravilu preko
dana. Koliko sam sudjelovao u razgovorima, to nije bila tema
Stožera. Ali koliko sam vidio po iskustvima drugih zemalja,
govorimo upravo na taj način.
Šef Fonda za obnovu Zagreba
Poznajete gospodina Damira Vanđelića?
Poznajem. On ima jednu vrlo uspješnu menadžersku karijeru.
Poznajemo se dulji niz godina.
Mislite da će biti dobar na čelu Fonda za obnovu Zagreba?
Mislim da je to dobro rješenje. Jučer je bila i rasprava na
Skupštini i na Vladi. To je jako važan Fond i jako važan projekt
za obnovu Zagreba i dvije županije. 683,7 milijuna eura europskih
sredstava iz Fonda solidarnosti, to je pojedinačno gledano
najveći i najizdašniji izdatak. A s druge strane, naravno da
trošak obnove nadilazi samo ta sredstva. Tako da je to jedan
zaista veliki, ne samo projekt od važnosti za Zagreb i dvije
županije nego nacionalni. Tu trebaju maksimalno biti uključene
hrvatska operativa i industrija. Između ostalog treba imati i
onaj pozitivni povratni efekt na gospodarstvo.
Mislite da će biti dobar na čelu Fonda za obnovu Zagreba?
Mislim da je to dobro rješenje. Jučer je bila i rasprava na
Skupštini i na Vladi. To je jako važan Fond i jako važan projekt
za obnovu Zagreba i dvije županije. 683,7 milijuna eura europskih
sredstava iz Fonda solidarnosti, to je pojedinačno gledano
najveći i najizdašniji izdatak. A s druge strane, naravno da
trošak obnove nadilazi samo ta sredstva. Tako da je to jedan
zaista veliki, ne samo projekt od važnosti za Zagreb i dvije
županije nego nacionalni. Tu trebaju maksimalno biti uključene
hrvatska operativa i industrija. Između ostalog treba imati i
onaj pozitivni povratni efekt na gospodarstvo.
Može li to biti uvretira za kandidaturu za gradonačelnika
Zagreba?
Ma dobro to.
Niste ništa čuli?
Nisam čuo ništa.
Pitam vas jer ste se obojica spominjali u kontekstu kandidature,
a nestranački ste. Također ste se vi spominjali da ćete možda
otići u Adris od kuda je on također došao?
Jednom sam rekao da me još samo nisu za izbornika nogometne
reprezentacije kandidirali. Zlatko Dalić radi odlično svoj posao.
Svašta se spominjalo, ja sam otklonio mogućnosti. Što se tiče
kolege Vanđelića, zaista nemam komentara i ne znam ništa o tome.
Vi možete odbaciti mogućnost da ćete vi biti kandidat HDZ-a?
To definitivno.
Belje kupuje osječki Meggle. Što možemo naučiti iz tog modela?
Hrvatski prehrambeni sektor i dalje je jak i dobar. I treba biti
dobar. Bitno je u pojedinim segmentima činiti i određeno
okrupnjavanje i konsolidaciju. Vidimo da su dva ključna izazova,
a to je s jedne strane osigurati samodostatnost hrane, a s druge
biti spremni odgovoriti na adekvatan način jakoj međunarodnoj
konkurenciji. Hrvatska je u potpunosti otvorena zemlja tako da
bilo koje procese koji se tiču konsolidacije u prehrambenoj
industriji koja je i dalje oko 20 posto industrijske proizvodnje,
dakle značajno, sigurno da treba gledati.