Svi se poduzetnici još uvijek nadaju da lockdowna neće biti ili da će baš njih zaobići
Nema rasta BDP-a ni financijskog oporavka bez da ljudi troše, a
ljudi ne troše kad se boje što će biti sutra, kad u strahu samo
čekaju broj oboljelih i onih na respiratoru, kad ne izlaze iz
kuće, kad se ni sa kim ne viđaju, kad nema koncerata, utakmica,
kad nitko ne slavi rođendane, kad nema ni svadbi ni pričesti, ma
ni obiteljske purice s mlincima.
I bez ikakvih mjera, lockdowna i policijskog sata – proračun je u
problemima jer u zimsko doba 60 posto puni potrošnja kućanstava.
A ako se zatvore kafići i frizeri, kao što mnogi predviđaju –
onda tek nitko neće trošiti ništa.
Šišanja i friziranja je več sada duplo manje nego lani u ovom
frizerskom salonu. Mario ne skriva strah od novog lockdowna zbog
kojeg bi mogao prestati raditi ono što najviše voli.
“Dogodilo bi se to da bi većina kolega morala zatvoriti, jer
jednostavno nismo imali dovoljno vremena da se oporavimo. Mi
nismo tvornica, imamo dvije ruke, možemo samo određenu količinu
novaca dnevno proizvesti”, rekao je Mario Vidaček, vlasnik
frizerskog salona.
Proizvodnje novca jedva da ima i u kafićima, ali barem rade, za
razliku od mnogih europskih kolega. Novi lockdown mnogi ne bi
preživjeli.
“Svaka nova mjera je nama korak dublje u provaliju propasti našeg
poslovanja”, izjavio je Dražen Biljan, vlasnik kafića.
Ugostiteljska djelatnost je vrlo izložena i prva je na udaru
mogućeg lockdowna. Ako dođe do novog lockdowna, država nas mora
obeštetiti.
Ni statističari ne vjeruju da ekonomija može preživjeti još jedan
lockdown, nakon što je na onaj proljetni potrošila 15 milijardi
kuna.
“Vjerujem da bi u slučaju novog lockdowna svi očekivali neke
kompenzacije koje, iako je zaduživanje trenutno vrlo jeftino,
imamo dobar kreditni rejting i ušli smo u pripremu za eurozonu,
nisam siguran da si možemo priuštiti nove mjere zatvaranja”,
rekao je Marko Krištof, savjetnik Ujedinjenih naroda za
statistiku.
Jer i bez lockdowna osobna potrošnja pada otkako je počela
pandemija, kao i trgovina na malo. Nakon pet i pol godina
kontinuiranog rasta počela je padati u ožujku i od tada se nije
oporavila, rekord je bio u travnju kada je pad bio 25 posto u
odnosu na isti mjesec lani, u kolovozu je -8,6 posto, a pad bi
još osjetniji mogao biti i u kolovozu.
“Treba paziti što drugi rade, moramo nekako pokušati pronaći
pametnije mjere koje nas neće u potpunosti blokirati i koje neće
istovremeno biti preskupe. Dakle, nikako ne bih htio biti u koži
ministra financija”, izjavio je Krištof.