S obzirom na gužve, brzi testovi mogli bi proces ubrzati za 25 do 30 posto
Borba s pandemijom se nastavlja: broj novozaraženih je i dalje visok, a u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo započela je validacija brzih testova.
Ako brzi testovi na koronavirus budu imali širu primjenu, očekivano je da bi dnevne brojke mogle biti i veće.
Gost RTL-a Danas je ministar zdravstva Vili Beroš koji otkriva hoće li biti dostupni za sve građane te komentira i aktualnu situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj.
“Brzi testovi se koriste dilje Europe i svijeta i Hrvatska u tome ne zaostaje. Određeni brzi antigenski testovi već su validirani u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i od utorka bi trebali krenuti u upotrebu. Ono što testovi i validacija pokazuju je da oni jesu relevantni, ali ne u svim okolnostima.
Ono što u ovom trenutku struka smatra je da su relevantni u slučajevima kada ljudi imaju simptome. Kada oni pokažu pozitivan nalaz, on zaista i je pozitivan, ali kada pokažu negativan nalaz to ne mora nužno značiti da je nalaz negativan te će se takvi bolesnici upućivati na PCR testiranje koji i dalje ostaje zlatni standard. Ipak, s obzirom na gužve, smatramo da ovim testom možemo ubrzati proces za 25 do 30 posto”, rekao je Beroš.
Od utorka će se građani moći testirati nakon određenih provjera.
“Svi građani koji imaju simptome proći će određeni probir gdje će na osnovnu simptomatologije biti određeni za mogućnost brzog antigenskog testiranja”, poručio je Beroš.
Ministar poručuje da će HZZO vrlo brzo formirati cijene za testove.
“Dok prvi dođu i saznamo njihovu realnu cijenu, HZZO će formirati cijenu i plaćati tu uslugu za hrvatske građane”, izjavio je Beroš.
Neke su se države, primjerice Slovačka, odlučile za strategiju testiranja cijele nacije brzim testovima.
“To je jedna od opcija. Slovački premijer je nedavno sam reako da će to biti test za čitavu Europu te da će oni svoje rezultate podijeliti s čitavom Europom. Naši epidemiolozi ne zagovaraju tu opciju, ali je potpuno jasno da ćemo na temelju njihove analize dobiti dobiti određene podatke koje treba sagledavati u određenom kontekstu. U svakom slučaju zanimljiv pokušaj evaluacije stanovništva. Naša struka sprema serološko testiranje određenog dijela populacije da vidimo koliko je stanovnika Hrvatske bilo u kontaktu s virusom”, poručio je Beroš.
Rekordne brojke zaraženih i sve više onih koji čekaju rezultate svojih testova ne čudi ministra.
“To je zabrinjavajuća, ali realna situacija. Svi daju svoj maksimum, međutim, tako je kako je. Postoje tri relevantna mjest za obradu tih testova u Zagrebu i nažalost gužve su velike. Usprkos tome, vjerujem da će to biti dovoljno elemenata da se situacija drži pod kontrolom”, rekao je Beroš i dodao kako je lockdown kakav je sve više prisutan u Europi zadnja opcija:
“To je zadnja opcija, mislim da ona nije realna. Svaki dan epidemiološka sturka i Stožer komparativno evaluira zemlje u Europi. Neke su uvele lockdown i prije 15 dan i rezultati su izostali, kao u Nizozemskoj i Belgiji. Mislim da je jedan adekvatan balans između očuvanja gospodarskih aktivnosti i maksimalnog čuvanja zdravlja i života ono što je u stvari optimum”.
Rekao je i da epidemiolozi smatraju da lockdown ne doprinosi znatno suzbijanju širenja zaraze onda kada je virus horizontalno i zrakasto proširen po populaciji.
“Ukoliko mjere ne budu učinkovite, imamo dodatne koje se prvenstveno odnose na ograničavanje radnog vremena, okupljanja, na rad o kuće i rad u smjenama”, rekao je Beroš.
Osvrnuo se i na situaciju u KB Dubrava.
“Doznali smo za neke loše situacije u KB Dubrava, uputili smo inspekciju koja je donijela svoj nalaz. došlo je do određenog dualizma u upravljanju i reagirali smo promptno. Od tada se procesi u bolnici unaprijeđuju iz dana u dan. Ravnatelji su odgovorni za funkcioniranje zdravstvene zaštite, ali naravno da ja kao ministar ne bježim niti ododgovornosti, iako su upute Ministarstva zdravstva bile i više nego jasne kada je riječ o ulozi i funkciji KB Dubrava u postupanju u epidemiji”, izjavio je Beroš za RTL.