Ovisno o "dozi", ukoliko se zarazite možete biti asimptomatski slučaj, možete se lakše razboljeti ili pak završiti u kritičnom stanju
Samo doza čini otrov, poznata je rečenica Paracelsusa, švicarskog
liječnika iz rane renesanse. To znači da svaka tvar u principu
može biti štetna ukoliko bude dozirana u pravoj količini.
Ako se na taj način gledaju virusi pa i Covid-19 nije isto koju
ćete količinu primiti. Ovisno o “dozi”, ukoliko se zarazite
možete biti asimptomatski slučaj, možete se lakše razboljeti ili
pak završiti u kritičnom stanju.
Vrijeme izloženosti
No, naravno, ima tu i drugih faktora, a jedan od njih je –
vrijeme. Nije važna doza virusa koju dobijete u jednom trenutku;
to može biti i zbroj virusnih doza koje dobijete u određenom
vremenskom razdoblju. Američki Centar za kontrolu i prevenciju
bolesti (CDC) nedavno je revidirao definiciju bliskog kontakta.
Prethodno se bliskim kontaktom smatrala osoba koja provede
najmanje 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra od zaražene
osobe. Sada tih 15 minuta ne mora biti uzastopno. Bliskim
kontaktom smatra se osoba koja je bila na manje od dva metra od
zaražene osobe minimalno 15 minuta u 24 sata.
Fizičko stanje “domaćina”
Hoće li se netko zaraziti i koliko će se razboljeti ovisi ne samo
o virusu nego i o fizičkom stanju, odnosno imunitetu pojedinca.
“Nekome tko je imunosuprimiran ili nekome tko je pod stresom, na
primjer, možda će trebati manja doza virusa da se razboli nego
nekome tko je skroz zdrav”, pojasnila je za
CNN Erin Broomage, izvanredna profesorica
biologije na Sveučilištu Massachusetts.
Dakle, šansa za zarazu Covidom-19 ovisi i o fizičkom stanju
potencijalnog domaćina, kao i o njegovom osobnom ponašanju i
zdravstvenim navikama kao što su pušenje, prehrana, tjelesna
aktivnost i spavanje.
Zanimljiv je i još jedan aspekt zaraze, a to je tzv. virusno
opterećenje. Kako je pojasnila infektologinja dr. Monica Gandhi,
riječ je o količini virusa koju osoba ima u svojem tijelu. Neke
studije su pokazale da je, što je osoba s Covidom-19 bolesnija,
to je i veće virusno opterećenje.
“Ako unesete manje virusne doze, tada je velika vjerojatnost da
ćete proizvesti niže virusno opterećenje i imati asimptomatsku
infekciju, odnosno manje ćete biti bolesni”, pojasnila je dr.
Gandhi.
I tu dolazimo do važnosti – maski.
Maske i imunološki odgovor
Kao primjer je navela nekoliko američkih pogona za preradu hrane
ili pak kruzer iz Argentine u kojima je od početka uvedeno
pravilo nošenja maski – tamo je stopa asimptomatskih infekcija
bila čak iznad 80 posto dok se inače kreće oko 40 posto.
Zaključak je da maska smanjuje dozu unošenja virusa filtriranjem
čestica.
Međutim, tu je još jedan važan aspekt doziranja virusa. Ako je
doza dovoljno mala, možda neće uzrokovati bolest, ali svejedno
može generirati imunološki odgovor, sličan cjepivu. Dr. Gandhi i
njezin suradnik dr. George Rutherford s odjela za epidemiologiju
na UCSF-u, napisali su članak u New England Journal of Medicine u
rujnu iznoseći argument da će osoba koja nosi masku ako je
izložena Covidu-19, dobiti manju dozu virusa nego što bi inače
dobila i tako ne samo spriječiti bolest već pokrenuti imunološki
sustav u svom tijelu.
U svom su članku Gandhi i Rutherford izveli usporedbu s ospicama
prije pronalaska cjepiva. Tada su ljudi bili namjerno izloženi
malim količinama virusa ospica kako bi dobili imunitet.
“Dat ćemo im malo virusa, a oni će se malo razboljeti i tada će
razviti imunološki odgovor – i to je u potpunosti uspjelo”, rekla
je dr. Gandhi.
To bi također moglo objasniti zašto neki ljudi nikad ne razviju
simptome Covid-19, ali i dalje imaju antitijela na virus. Ali za
te će dokaze ipak trebati provesti više istraživanja.
Budući da ljudi ne mogu kontrolirati hoće li dobiti koronavirus,
a kamo li kolika će to biti doza, Gandhi je ponovila ono što
većina svih stručnjaka govori da bismo trebali raditi kako bismo
bili što sigurniji: održavati fizičku distancu, birati vanjske
prostore umjesto zatvorenih, održavati higijenu ruku i – nositi
maske.