Najveće izdatke imaju uslužne djelatnosti koje su osim svojih radnika morale investirati i u zaštitu zdravlja svojih kupaca
Hrvatska udruga poslodavaca provela je anketu među svojim
članicama o troškovima proizašlim iz uvođenja dodatnih mjera
zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u doba pandemije (fizičke
barijere, viziri, maske, dezinficijensi, kamere), izvijestili su
iz HUP-a.
Iz ankete u kojoj su sudjelovali poslodavci koji zapošljavaju
42.000 radnika proizlazi da je prosječan iznos preventivnih mjera
po radniku gotovo 1.300 kuna.
Značajne razlike među sektorima
Razlike su značajne među sektorima, a najveće izdatke imaju
uslužne djelatnosti koje su osim svojih radnika morale
investirati i u zaštitu zdravlja svojih kupaca poput turizma i
ugostiteljstva, benzinskih postaja i trgovine. Do sada su po
zaposlenom imali ukupan trošak od 1.460 do 2.050 kuna,
prerađivačka industrija i građevina kreću se u rasponu od 1000 do
1100 kuna po zaposlenom, a ICT oko 500 kuna.
Privatne zdravstvene i socijalne ustanove, odnosno poliklinike
zbog pojačane zaštite radnika imaju desetorostruki rast tih
troškova.
Čak 800 milijuna kuna dodatnih troškova od početka
pandemije
Primjenjujući ove podatke na cijele sektore dolazimo do velikih
iznosa radi zaštite zdravlja koje su poslodavci preuzeli na sebe
u pandemiji – prerađivačka industrija izdvojila je 230 milijuna
kuna, trgovina 300 milijuna kuna, a građevina 105 milijuna.
Anketirani sektori podnijeli su gotovo 800 milijuna kuna dodatnih
troškova od početka pandemije, što daje prosječni iznos od 130
milijuna kuna mjesečno.
“Naša anketa pokazala je ono što u HUP-u neprestano ponavljamo –
gospodarstvo ovu krizu neće izdržati bez uvođenja kompenzacijskih
mjera. Troškovi kontinuirano rastu, a ne uvode se adekvatna
rasterećenja koja bi ih amortizirala. Sada je pravi trenutak i za
smanjenje svih onih nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada
čije se uklanjanje godinama odgađa. Bez čvrstog realnog sektora
ni drugi dijelovi društva neće opstati kroz ovo neizvjesno
razdoblje pandemije kojoj se zasada još ne nazire kraj”, istaknuo
je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.
Poslodavci traže hitno uvođenje dodatnih mjera
Ovi podaci ukazuju na razmjere kojima je koronakriza pogodila
gospodarstvo, stoga poslodavci okupljeni u HUP-u traže hitno
uvođenje dodatnih mjera. S ciljem smanjenja financijskog
opterećenja poslodavaca, tražimo da se smanji PDV na sva sredstva
zaštite i prevencije te da svi oblici privremene nesposobnosti za
rad zbog COVID-19 budu na teret HZZO-a (simptomi slični COVID-19,
briga za člana obitelji, bolovanje zbog zaraze).
Borba protiv COVID-a je zajednička borba te se nadamo kako će
vlada riješiti problem nedostatka cjepiva na tržištu te pozivamo
sve zaposlenike da se prihvate cijepljenje koje poslodavac
organizira o svom trošku. Neke od mjera na kojima poslodavci
inzistiraju su brzi krediti za likvidnost te garancije i jamstva.
Značajan prostor za troškovno rasterećenje vidimo u smanjenju
parafiskalnih davanja kojima se može i treba hitno kompenzirati
800 milijuna kuna troškova prevencije, zaključuje se u priopćenju
HUP-a.