Gost RTL-a Danas večeras je bio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić
Gost RTL-a Danas večeras je bio ministar gospodarstva i održivog
razvoja Tomislav Ćorić.
Je li odlučeno, što ćete sutra ponuditi gospodarstvenicima?
U petak su poslodavci iz različitih dijelova, prije svega
ugostiteljskog sektora, su artikulirali svoje zahtjeve,
predstavnici Vlade na čelu s potpredsjednikom Marićem smo ih
saslušali i tijekom vikenda obavili čitav niz sastanaka i
intenzivno komunicirali, i sutra ćemo pred drugu stranu izaći sa
svojim prijedlozima. Vlada RH u potpunosti je svjesna činjenice
da ovo djelomično zatvaranje do kojeg je došlo i koje će
trajati do 21. prosinca, posebno snažno utječe na određene
saektore posebno ugostiteljstvo. Mi ćemo ići dalje s mjerama od
4000 kuna. Ta mjera je i više nego pogođena od početka korona
krize. S druge strane, našim poslodavcima bit će omogućena nova
financijska injekcija kroz Covid kredite i oni će krenuti u
najskorije vrijeme. S treće strane, ići ćemo u smjeru
kompenzacije dijela fiksnih troškova.
Je li se pričalo o tome da bude obeštećenje u smislu dijela
postotka prošlogodišnje zarade?
Čitav niz opcija bio je na stolu, sutra ćete vidjeti
detalje.
Jeste li pričali o tome i je li to opcija? Vidjeli smo ministra
Aladrovića koji kaže da to za naš proračun nije moguće?
Jasno smo mi čuli taj zahtjev poslodavaca, odnosno poslodavaca iz
ugostiteljstva. No svi oni koji su, na neki način, dodirnuti
mjerom zatvaranja ne doprinose na isti način u državni proračun,
omjer zaposlenih, njihovih prometa, itd. Naše rješenje će u
konačnici biti nešto drugačije.
Zašto ove mjere niste imali iskreirane u trunetku kada su bile
iskreirane i epidemiološke mjere? Znali ste koga ćete zatvarati.
Je li se moglo u tom trenutku ići s prijedlogom mjera da bi se
izbjeglo ovakvo nezadovoljstvo, čak i najavu prosvjeda.
Rekao bih da su sve naše mjere kreirane u pravo vrijeme. Odbijam
i samu pomisao da smo prije tri ili šest mjeseci mogli ići sa
nekim drugim setom mjera, odnosno tada projicirati kakva će biti
epidemiološka situacija u prosincu 2020. godine. Svi koji idu za
tim da smo prije tri ili dva mjeseca ili mjesec dana mogli
gatati broj, s jedne strane novozaraženih, a s druge strane
preminulih, nisu u pravu.
Mogli smo vidjeti trendove i ono što radi zapadna Europa, odnosno
Austrija i Njemačka.
Kao što vidite, zapadna Europa se snalazi iz tjedna u tjedan.
Imamo zemlje koje na vrhuncu svojih epidemija idu u smjeru
realksacije mjera jer su se zatvorili prerano i čitav niz tjedana
bili zatvoreni i to sada, naravno, stvara, prije svega ekonomske,
a potom i psihološke posljedice. Mi smo išli u daljnje zatvaranje
u onom trenutku kada smo shvatili da je to potrebno kako bi
zaštitili živote naših ljudi u najvećoj mogućoj mjeri. S druge
strane, i ekonomiju i upravo je zbog toga ovakva kombinacija.
Imate li procjenu koliko će nas koštati sve to što ćete sutra
predočiti ugostiteljima?
Imamo projekcije. Ali sutra kada ćemo komunicirati same mjere,
onda ćete čuti zapravo i koliko to financijski iznosi.
Može li si to Hrvatska priuštiti?
Hrvatska si to može priuštiti zato što smo u protekle četiri
godine vodili vrlo kredibilnu i vrlo efikasnu ekonomsku politiku
koja je vodila povećanju kreditnog rejtinga i relaksaciji
kreditnih uvjeta na naše zaduženje. To je pokazala i ova godina
kada smo namirili desetke milijardi kuna, što iz domaće, što iz
inozemnih izvora. Hrvatska ni u narednoj godini neće imati
problem s namirivanjem likvidnosti za plaćanje svih izdataka koje
stoje pred proračunom.
Ali brojke DZS-a su zabrinjavajuće. Iz objektivnih okolnosti, ali
došlo smo do drugog zaredom kvartalnog pada od 10 posto BDP-a i
padaju nam najvažnije stavke: osobna potrošnja. A samim time i
kad dođemo u zatvaranje, nemamo naplatu PDV-a?
Stavka koja je u najvećoj mjeri utjecala na visok pad BDP-a je
izvoz dobara i usluga, odnosno usluga. U trećem kvartalu najveći
dio je u segmentu turizma. Znate da smo od turističke sezone
izvukli maksimum, no ona je i u takvim okolnostima, kojima smo
bili zadovoljni, bila znantno niža od 2019. Gledajući na
godišnjoj razini, ovaj pad je bio očekivan. I četvrti kvartal će
donijeti pad gospodarske aktivnosti u odnosu na 2019. Mi ćemo
godinu, kao što je i proicirano, završiti sa padom koji će biti
negdje oko 8 posto. Ono što veseli je činjenica da s jedne
strane, u kontekstu nalaženja rješenja za Covid krizu imamo
pronalazak cjepiva. Već sada je jasno da u narednim tjednima,
odnosno mjesecima, će doći do cijepljenja i vjerujemo da 2021.
neće donijeti zatvaranja kakve smo imali u 2020.. Samim time
očekujemo oporavak gospodarske aktivnosti.
Na temelju čega očekujeke oporavak gospodarskih aktivnosti kada
ste i sami rekli da će nam BDP pasti oko 8 posto. Je li cjepivo
jedino što nas dijeli od rasta?
Stvar je vrlo jednostavna. Od ožujka do svibnja smo imali pet ili
šest tjedana zatvorenosti ekonomije. Ne samo hrvatske nego i u
cijeloj Europi. Hrvatska BDP ne reagira samo na otvorenost ili
zatvorenost domaće ekonomije, već i najvažnijih trgovinskih
partnera.
Kada ćemo to promijeniti?
Ukoliko dođe do cijepljenja, više ne dolazi do zatvaranja
europskih ekonomija. To su pretpostavke da ekonomija normalno
funkcionira. I u odnosu na ove izvanredne okolnosti u 2020.,
2021. će donijeti oporavak.
Kada ćemo se vratiti na onu putanju rasta na kojoj smo bili 2019.
godine?
Sljedeće godine. A ako me pitate kada ćemo se vratiti na rast
BDP-a, to će biti sljedeće godine. A ako me pitate kada ćemo se
vratiti na rast nominalnog BDP-a, onda će to biti 2022.
godine.