Ne odlazite na posao, ali dostupni ste praktički stalno. Dolaze mailovi, poruke, šefovi zovu...
Ne odlazite na posao, ali dostupni ste praktički stalno. Dolaze
mailovi, poruke, šefovi zovu… Tako danas izgleda život mnogima
jer zbog koronakrize više od trećine zaposlenih radi od kuće. Sve
više ljudi ne uspijeva balansirati poslovno i privatno, a
situacija neminovno dovodi do stresa i izgaranja.
Stoga europarlamentarci predlažu takozvano pravo na nedostupnost.
Vrijeme kad mobitel, računalo, a i sam radnik imaju pravo biti
isključeni i ne snositi nikakve posljedice.
Sada je u Zagrebu, ali jednako tako mogao bi biti bilo gdje u
svijetu. Jer već 6 godina Tomaž radi kao digitalni nomad.
“Sve što radimo – radimo na daljinu”
“Mislim da ljudi znaju što to znači. Vodim online posao za
nekoliko tvrtki. Sve što radimo – radimo na daljinu”, rekao je
digitalni nomad Tomaž Hribernik.
Tomaž je osnivač Wanderlusta, kanala za promociju glazbe koji na
YouTubeu prati više od 300 000 tisuća pretplatnika. U njegovu
online svijetu – granice između poslovnog i privatnog – nisu
posve jasne.
“Moje vrijeme za posao je i moje privatno vrijeme jer sve što
radim, radim za sebe. Ujutro obično radim zahtjevnije poslove,
razmišljam kako unaprijediti posao, trebamo li dodatno
financiranje i tome slično, a kasnije neke operativne stvari”,
kaže Hribernik.
Zbog naravi posla, ali i različitih vremenskih zona u kojima žive
njegovi zaposlenici, Tomaž si mora pažljivo organizirati vrijeme.
“Uvijek ću biti dostupan ljudima, ako se nešto dogodi uvijek mogu
doći do mene, ali obično završim s poslom navečer. I tada se
odvojim od posla”, rekao je Hribernik.
I iako nisu nomadi, od početka pandemije – trećina Hrvata radi
digitalno, ali na vlastitu stolcu. Od doma, putem računala.
“Ponekad završim u 15, ponekad u 18 sati, vikendima je to
neodređeno. Za mene je svaki dan radni dan”, kaže
Hribernik.
Bitna tema u Europskom parlamentu
Naše slobodno vrijeme, u kojem ne trebamo biti dostupni
poslodavcima trenutačno je bitna tema u Europskom parlamentu.
Odbor za zapošljavanje usvojio je rezoluciju u kojoj ističu da je
pravo na isključivanje s posla – ljudsko pravo.
“Primjerice, kuhate u subotu ujutro i primite SMS ili e-mail na
koji morate odgovorite… Ili dok uživate s obitelji nedjeljom i
osjećate se da morate odgovoriti i to nije u redu”, kaže
zastupnik u Europskom parlamentu Alex Agius Saliba (S&D/MT).
Dolaskom pandemije broj ljudi koji rade od kuće se povećao, a u
takvim okolnostima teže je razdvojiti vrijeme u kojem ne trebamo
odgovarati na mailove ili pozive poslodavaca.
“I zato je sada dobro vrijeme jer je to pitanje vidljivije. Kad
nam naši radnici govore da tijekom pandemije, kad rade od kuće i
istodobno balansiraju obiteljske obveze, osjećaju da rade više”,
rekao je Saliba.
“Mi imamo i druge životne uloge…”
A kako to utječe na radnike – pitali smo psihologa Zvonimira
Galića.
“Najkraće bi bilo: loše. Stalna dostupnost poslodavcima je
problematična jer nije naša jedina uloga radna. Mi imamo i druge
životne uloge, neki imaju obiteljske, neki se bave nekim drugim
stvarima u slobodno vrijeme. I ako ste stalno dostupni
poslodavcu, ne možete biti stalno dostupni djeci, stvarima kojima
se želite baviti i to dugoročno stvara stres i taj stres ako je
intenzivan dovodi do izgaranja”, rekao je Galić.
Za uspješnost, odnosno produktivnost na poslu – iako
kontraintuitivno – moramo se odmarati.
“Svaki posao nas troši, on nas troši kronično – interakcija s
ljudima, suradnicima, šefovima. Nama je potrebno svako toliko da
se obnovimo. Kao što stavljamo mobitel na punjač, mobitel mora
imati vrijeme, i laptop i tablet da se napuni, isto tako izgleda
naše psihičko funkcioniranje. Da bi mogli kontinuirano se održati
na visokoj razini motivacije i uspješnosti, mi se moramo
povremeno isključivati”, kaže Galić.
U softverskoj tvrtki Mediatoolkit znaju da više radnih sati ne
znači nužno i veću produktivnost. Balans između privatnog i
poslovnog života uzimaju ozbiljno. Možda su i zato 3 puta dobili
titulu najboljeg poslodavca u istraživanju portala Moj posao.
“Može li Vaš radnik očekivati mail od Vas u nedjelju u 9 navečer?
Meni se dogodi da radim i subotom i nedjeljom, trudim se da je to
čim rjeđe, ali ono što nikako ne radim jest da šaljem mailove ili
poruke kad nije radno vrijeme. Baš sam si odvojio kad je netko
dostupan u odnosu na to kada netko nije dostupan. Čak imamo
mogućnost da netko označi.. Koristimo Slack kao komunikacijski
alat i imamo oznaku ‘do not disturb’, koji svi mogu postaviti u
trenutku kada nisi dostupni…”, kaže direktor Mediatoolkita Ivor
Bihar.
Više rada ne koristi ni radnicima ni poslodavcima
Sva relevantna istraživanja pokazuju kako više rada ne koristi ni
radnicima ni poslodavcima. U istraživanju koje je proveo za
vrijeme prvog lockdowna, Zvonimir Galić je doznao kako trenutačno
trećina Hrvata radi od kuće što je veliki skok u odnosu na 1,9
posto lani.
“Najuspješniji i ljudi koji se najbolje osjećaju dok rade kod
kuće su bili oni koji su uspjeli zadržati vremensku strukturu
rada. To znači da dok vi radite od kuće imate od 9 do 17 posao.
Očuvanje te strukture u kojoj vi odvajate posao od ostatka
života, to se pokazalo kao ključan čimbenik”, kaže Galić.
Pravo na nedostupnost ili isključivanje već je u nekim oblicima
zaživjelo u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Nije to hir lijenih
ljudi, već odgovor na sve veću dostupnost i povezanost svijeta od
kojeg se redovito – trebamo odmoriti.