Domaći proizvođači lani su prodali više od 200.000 jelki. Uvezeno je njih 28.000, i uglavnom su to bile nordijske jele.
Iako se isprva mislilo da će zbog pandemije koronavirusa biti manja potražnja za božićnim drvcima, ona se traže više no ikada. Prodaja je 20 posto veća nego lani. Građani su ranije krenuli po svoje borove, a ako se prodaja nastavi ovim tempom, neki bi prodavači s poslom mogli završiti i prije Badnjaka.
Svi traže ono savršeno drvce, no ukoliko baš takvog nema, važno je da se zadovolje barem neki kriteriji.
“Mora stati u sobu, a mora još malo prostora ostati. Što se tiče ostatka, to je sve stvar ukusa”, rekao je Damir.
“Željeli smo da bude srebrni i on ima jači, intenzivniji miris od jele. O cijeni baš i nismo razmišljali, ali još nam je bio bitan oblik, forma”, kaže pak Magdalena iz Zagreba.
No nisu svi baš oduševljeni što moraju u potragu za borom. Ovdje su se našli zbog drugih.
“Da zadovoljim svoje ukućane. Nemam nekog afiniteta prema tome. Osim toga moram dati novce za to, pa gledam da prođem što je jeftinije”, kaže Damir. Domaći proizvođači lani su prodali više od 200.000 jelki. Uvezeno je njih 28.000, i uglavnom su to bile nordijske jele.
Iako se isprva mislilo da će zbog pandemije koronavirusa biti manja potražnja za božićnim drvcima, ona se traže više no ikada. Prodaja je 20 posto veća nego lani. Građani su ranije krenuli po svoje borove, a ako se prodaja nastavi ovim tempom, neki bi prodavači s poslom mogli završiti i prije Badnjaka.
Svi traže ono savršeno drvce, no ukoliko baš takvog nema, važno je da se zadovolje barem neki kriteriji.
“Mora stati u sobu, a mora još malo prostora ostati. Što se tiče ostatka, to je sve stvar ukusa”, rekao je Damir.
“Željeli smo da bude srebrni i on ima jači, intenzivniji miris od jele. O cijeni baš i nismo razmišljali, ali još nam je bio bitan oblik, forma”, kaže pak Magdalena iz Zagreba.
No nisu svi baš oduševljeni što moraju u potragu za borom. Ovdje su se našli zbog drugih.
“Da zadovoljim svoje ukućane. Nemam nekog afiniteta prema tome. Osim toga moram dati novce za to, pa gledam da prođem što je jeftinije”, kaže Damir.
A evo kako se kreću cijene božićnih drvca:
Ovogodišnje cijene borova, slične su lanjskim. Obićna smreka košta između 80 i 200 kuna. srebrna smreka između 100 i 200 kuna, dok je najskuplja nordijska jela, čija se cijena kreće od 200 do 500 kuna.
Prodavači su i više nego zadovoljni potražnjom.
“Puno je veća potražnja nego prošle godine. Izgleda da je stvar u
tome što su ljudi više kod kuće, žele malo urediti i napraviti tu
nekakvu blagdansku atmosferu”, kaže
Zvonimir Crnković, proizvođač božićnih drvaca. “Ako se ovako
nastavi vrlo je vjerojatno da ćemo i ranije završiti sa
prodajom.”
Inače, domaći proizvođači lani su prodali više od 200.000 jelki. Uvezeno je njih 28.000, i uglavnom su to bile nordijske jele. Čak dvije trećine su iz Danske. Što se tiče hrvatskog izvoza, on je minimalan, tek 310 komada otišlo je u BiH.
Ove godine nitko nije bio siguran koliko će borova posjeći.
“Na početku velim, nije nam bilo svejedno. Nismo znali kolko da drvaca pripremo, šta da radimo. Očekivanja su bila svakakva, bojali smo se da ću ljudi zbog ove krize manje kupovati”, rekao je Crnković.
Kako doznajemo, ove godine ne pati ni prodaja božićnih drvca u trgovačkim centrima. Živi se prodaju i do 30 posto više nego lani, a za 20 posto porasla je i prodaja umjetnih borova.